Rast evroskepticizma u regionu: Velika pobjeda desnice u Sjevernoj Makedoniji jasan signal
Opet će na vlast desničarska stranka VMRO-DPMNE, jedna od najstarijih stranaka na Balkanu, koja na jedan ili drugi način postoji od 1893. godine.
Oni su došli do čak 58 mandata u parlamentu (od ukupno 120), te je njihova kandidatkinja Gordana Siljanovska Davkova došla do ubjedljive pobjede u drugom krugu predsjedničkih izbora. Pobijedila je aktuelnog predsjednika Stevu Pendarovskog s čak 68.94 posto podrške.
Kada bi se na moment vratili u 2018. godinu, ovaj scenario bio bi nevjerovatan. U toj godini, Sjeverna Makedonija je promijenila ime u aktuelno, te potpisala sporazum Prespa s Grčkom, nazvan po jezeru kojeg ove dvije zemlje dijele.
Ovim ugovorom, riješeno je pitanje staro decenijama, i uz ugovor s Bugarskom potpisan 2017. godine, otvoren je put Sjeverne Makedonije ka Evropskoj uniji. Sljedeće godine je Sjeverna Makedonija postala članica NATO-a, a stanovništvo je očekivalo brzo otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
Optimizam je naglo "ugašen" 2020. godine, kada su Sjeverna Makedonija i Albanija, dobro povezana na EU putu s ovom zemljom, dobili "šamar" od EU. Francuska se, istina ne javno, usprotivila trenutnom širenju Evropske unije, a Bugarska je uložila veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog statusa Bugara u ovoj državi.
Četiri godine nakon ovih događaja, čak i s otvorenim pregovorima 2022. godine nakon dogovora s Bugarskom, Makedonci očigledno više ne vjeruju u EU put svoje zemlje, te je izbor stranke VMRO-DPMNE bio očekivan. Ono što se definitivno nije moglo očekivati jeste ova količina podrške, koja je stranci koju predvodi Kristijan Mickoski dala nevjerovatnu moć.
Mickoski, izvjesno novi premijer Sjeverne Makedonije, ima stavove koje se mogu nazvati izrazito evroskeptičnim. Najavio je da tokom njegove vlasti Bugari neće biti priznati kao nacionalna manjina, te da će insistirati na korištenju imena "Makedonija", što je izazvalo snažnu reakciju vlasti u Grčkoj.
Da bi shvatili put VMRO-DPMNE ka euroskeptičnoj politici koju danas predstavlja Mickoski, važno je spomenuti Nikolu Gruevskog. On je bivši premijer Sjeverne Makedonije, koji se trenutno nalazi u Mađarskoj. Tu je pobjegao 2018. godine zbog presude u Skopju, kojom je osuđen na ukupno devet godina zatvora u dvije različite presude zbog korupcije, pranja novca i ilegalnog korištenja državne imovine.
Gruevski je jednu od najstarijih stranaka na Balkanu okrenuo jako ka evroskepticizmu i makedonskom nacionalizmu, odbacujući prijašnju politiku koja je više "naginjala" lijevom političkom spektru. Značajno je pokvario odnose tadašnje Makedonije i Bugarske, te se žestoko protivio bilo kakvom dogovoru s Grčkom, iako je jasno da put u Evropsku uniju bilo koje zemlje zavisi od svih članica. Njegova politika približila ga je struji bliskoj premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, a dalje od originalnih vrijednosti stranke koju je vodio.
Gruevski je brzo zamijenjen sa Zoranom Zaevom, koji je potpisao ključne dogovore i otvorio put Sjevernoj Makedoniji ka Evropskoj uniji.
Tu se vraćamo na tromost Evropske unije i kompleksnog načina odlučivanja ove nadnacionalne organizacije, koja je direktno dovela do rasta anti-evropskog raspoloženja u Sjevernoj Makedoniji.
Važno je još jednom napomenuti da je Sjeverna Makedonija promijenila svoje ime, što je bio izrazito nepopularan potez opravdan otkočenju EU puta ove zemlje, samo da bi zatim dobila značajnu blokadu iz Brisela (tačnije, iz Pariza i Sofije). Prirodan odgovor stanovnika Sjeverne Makedonije bio je okretanje ka najvećoj evroskeptičnoj stranci u državi.
Šta nosi budućnost? To je teško reći, djelomično zbog kompleksnosti političkog sistema. Albanska manjina je izrazito značajna i skoro je uvijek formirala vlast u ovoj zemlji, te je zbog toga pitanje koliko će nacionalističke politike Mickoski uspjeti da "provuče" pored koalciije VLEN, s kojim će se izvjesno praviti koalicija za vlast.
Opoziciju, bivšu vlast, čekaju interna previranja i "upiranje prstom" u potencijalne krivce za ovaj potpuni kolaps. Dimitar Kovačevski, uskoro bivši premijer, najavio je unutarstranačke izbore i rekao kako će podnijeti ostavku. Slično se očekuje i od drugih lidera među bivšim strankama vlasti.
