Međutim, neophodno je i da se primjene odgovarajući evropski standardi vezano za sigurnost i zdravstvenu ispravnost proizvoda animalnog porijekla, ocijenio je danas direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Duljko Hasić.
Radi se, kazao je, o dosta zahtjevnom tržištu, s više od 13 miliona stanovnika, 900 milijardi eura ukupnog BDP-a i 68.000 eura dohotka po stanovniku.
"To je i prilika da se unaprijedi ukupna trgovinska saradnja BiH sa Švicarskom, Lihtenštajnom, Norveškom i Islandom te osigura zajednička koordinacija privrednih subjekata i zajednički nastup na trećim tržištima", rekao je Hasić u izjavi novinarima u Banjoj Luci prije početka seminara o temi "Mogućnosti unapređenja trgovinske saradnje i izvoza Bosne i Hercegovine na tržište zemalja EFTA-e".
Očekuje i više investicija iz ovih zemalja u BiH, a kako kaže, sporazum EFTA-a je došao u pravo vrijeme, kada BiH ulazi u „ubrzaniji proces evropskih integracija“.
"Urađena je i potpuna liberalizacija za industrijske proizvode, a velika prednost ovog sporazuma je i asimetrija u oblasti poljoprivrendih proizvoda", rekao je Hasić, podsjetivši da je BiH dobila i period prilagodbe, kako bi se naši proizvođači pripremili za potpunu implemetaciju sporazuma od 2017. godine i podigli konkurensku sposobnost.
Ključni problem BiH je sistem infrastrukture kvaliteta, koji predstavlja kamen spoticanja za proizvode koji se izvoze ne samo na ovo, već i tržište EU.
"BiH nije uspjela napraviti odgovarajući iskorak, kada je u pitanju zadravstvena ispravnost i sigurnost proizvoda po pitanju sanitarnih i fitosanitarnih mjera te ukupna zdravstvena ispravnost naših proizvoda", kazao je on ističući da je neophodno napraviti vertikalni sistem koordinacije svih nivoa vlasti vezano za implemetaciju ovog sporazuma kako bi dobili sistem koji traži EU.
Hasić je pojasnio da se, za razliku od proizvoda animalnog porijekla, iz BiH mogu izvoziti proizvodi biljnog porijekla, a prve rezultate po tom osnovu očekuje krajem ove godine, da bi imali pune efekte po tom osnovu do 2017.
I direktorica Privredne komore Republike Srpske Dragica Ristić ukazuje da je ovaj sporazum značajan imajući u vidu da je malo dosadašnje učešće robne razmjene BiH s zemljama EFTA-a.
"Ovo je velika šansa za privrednike, koju su oni i prepoznali", uvjerena je Ristić.
I ona je naglasila da vlasti Bosne i Hercegovine moraju preduzeti mjere da se otklone barijere koje imaju naši proizvođači za izvoz poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno anminalnog porijekla.
Ristić je podsjetila da je prošle godine zabilježen porast izvoza s Švicarskom, posebno namještaja zbog čega smatra da postoji šansa za drvnu industriju, ali i saradnju u oblasti mašinske i elektroindustrije.
I ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH Vibeke Lilloe je također ukazala na potrebu da se iskoriste sve mogućnosti ovog sporazuma.
"Uklanjanjem prepreka za izvoz nadamo se da će se poboljšati situacija za BiH i povećati trgovina između BiH i Norveške", kazala je Lilloe.
Pozvala je vlasti u BiH da poboljšaju klimu za investicije. Seminar u Banjoj Luci organiziralo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Sekretarijat Evropskog udruženja slobodne trgovine, uz učešće eksperata EFTA Sekretarijata i zemalja članica ove asocijacije, a povodom stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i zemalja EFTA.
Cilj seminara je upoznavanje predstavnika poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini o osnovnim odredbama Sporazuma i mogućnostima unapređenja trgovinske razmjene i izvoza.
Bit će riječi i o praktičnim pitanjima vezanim za primjenu tehničkih propisa i standarda, odnosno sanitarnih i fitosanitarnih mjera od zemalja EFTA-e, a s aspekta neophodnosti ispunjavanja odgovarajućih uslova za plasman roba na tržišta Švicarske,Lihtenštajna, Norveške i Islanda.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
