Centralna banka BiH: Valutni odbor i dalje najprikladnije rješenje za BiH
"To znači da ne može koristiti devizni kurs kao sredstvo za saniranje ekonomskih šokova, ne može kreirati novac bez pokrića i kreditirati vladu, ne može djelovati kao 'posljednje utočište', odnosno posuđivati novac bankama, i ne može direktno finansirati ekonomski razvoj", navode iz CBBiH.
U praksi, valutni odbor predstavlja pravilo koje znači da svako onaj ko želi imati domaći novac – konvertibilnu marku mora sebi kupiti taj novac za strani konvertibilni novac. S obzirom na to da je KM vezana za valutu "sidro“ euro, onda se ta kupovina KM obavlja po fiksnom deviznom kursu koji iznosi 1,95583 KM za jedan euro. Kada se KM kupuju za neki drugi konvertibilni novac, onda se te transakcije obavljaju po tržišnom deviznom kursu. Da bi valutni odbor funkcionisao, rezerve strane valute moraju biti dovoljne da omoguće svima onima koji posjeduju KM, uključujući sredstva banaka na računima rezervi u CBBiH, da ih mogu konvertovati u rezervnu valutu.
"Jednostavnije rečeno, svaka emitovana KM ima pokriće u stranoj valuti ili, izraženo jezikom struke, monetarna pasiva ne smije nikada biti veća od devizne aktive CBBiH. Valutni odbor kao model upravljanja monetarnom politikom u BiH je izabran iz više razloga. Kao prvo, bilo je važno ostvariti monetarnu stabilnost u zemlji koja je krenula putem tranzicije ka tržišnom modelu, a ključni preduslov za to je stabilan domaći novac, zasnovan na realnoj podlozi i s čvrstom osnovom za realne kalkulacije. Drugo, u zemlji tek izašloj iz rata, s velikim razaranjima i postratnim traumama, podjelama po raznim osnovama i u otežanim uslovima izgradnje međusobnog povjerenja i ukupne stabilnosti društva, bilo bi veoma rizično uspostaviti CBBiH s ostalim funkcijama, na primjer da vodi i sopstvenu 'diskrecionu' monetarnu politiku", istakli su iz CBBiH.
"Diskreciona monetarna politika u takvim uslovima i s velikim potrebama za finansiranje obnove i rekonstrukcije zemlje i veoma izraženim socijalnim potrebama stavila bi CBBiH u nezavidan položaj, kako u definisanju monetarne politike, tako i u njenom provođenju. Veliki pritisci za finansiranje ovako nagomilanih potreba putem (nepokrivene) emisije novca sigurno bi proizveli visoku stopu inflacije i makroekonomsku nestabilnost, te bi negativno utjecali na uslove za potencijalne strane investitore", naglašavaju iz CBBiH.
Model valutnog odbora predstavljao je najprikladnije rješenje za BiH koje je omogućavalo osnovu za integraciju ekonomskog prostora u monetarnoj sferi, ostvarivanje makroekonomske stabilnosti, pored ostalog i putem stabilnog novca i izbjegavanja mogućeg utjecaja izvršne vlasti na monetarnu vlast.
"Iz današnje perspektive može se reći da su u periodu postojanja CBBiH postignuti značajni rezultati. Kao prvo, kada je CBBiH konstituisana 1997. godine i kada je konvertibilna marka (KM) uvedena kao domaća valuta u BiH su u upotrebi bile još tri valute (DEM, hrvatska kuna i jugoslovenski dinar), ekonomski prostor je bio podijeljen, veze između entiteta pokidane, a ekonomija razorena. CBBiH je za kratko vrijeme uspjela uspostaviti jedinstven monetarni sistem i potisnuti iz upotrebe valute koje se koriste u bezgotovinskom platnom prometu. Nakon toga, domaća valuta je postala jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Drugi važan uspjeh postignut je u sferi stabilnosti cijena. Inflacija je sa 13,4 posto u 1998. svedena na 3,7 posto u 2005. godini, a na kraju 2013. imamo deflaciju kao i veći broj zemalja u svijetu. U isto vrijeme, u prvih pet godina funkcionisanja valutnog odbora depoziti su udvostručeni, a učešće domaćih depozita u ukupnim depozitima je sa 16 posto povećano na 45 posto, dok su direktne strane investicije višestruko uvećane", navode iz CBBiH.
Registrovane direktne strane investicije u periodu od 1994. do 1997. godine iznosile su 83,3 miliona KM, a na kraju juna 2010. godine Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose je zabilježilo ukupno 7,6 milijardi US dolara stranih investicija. Uz sve to devizne rezerve su sa 127 miliona KM koliko su iznosile u augustu 1997. godine narasle na 7,7 milijardi KM, što je podatak iz augusta 2014. godine.
"Time je CBBiH u potpunosti izvršila jednu od svojih osnovnih funkcija, postigla je i očuvala stabilnost domaće valute, dok je vanjska stabilnost osigurana uspješnim održavanjem fiksnog deviznog kursa i redovnim servisiranjem vanjskog duga BiH koji CBBiH obavlja u ulozi fiskalnog agenta. CBBiH je postala institucija kojoj se vjeruje i ostala je izvan političkog utjecaja, te niti jednog trenutka nije odstupila od svojih ciljeva", istakli su iz CBBiH.
Protivnici valutnog odbora u BiH smatraju da bi trebalo ukinuti ograničenja koja ima valutni odbor i uspostaviti klasičnu centralnu banku koja bi, osim obavezne rezerve, mogla koristiti i druge instrumente monetarne politike, uključujući mogućnost kreiranja novca bez pokrića u stranoj valuti ili zlatu. U valutnom odboru oni vide ključni problem stagnacije ekonomije u BiH i vjeruju da bi klasična banka bila bolje rješenje koje bi omogućilo pokretanje ekonomskog razvoja.
"S druge strane, postoje argumenti za zadržavanje postojećeg stanja do daljnjeg. To je prvenstveno činjenica da bankarski sektor nema problema s likvidnošću, jer pored obavezne rezerve, komercijalne banke drže na računima kod CBBiH preko dvije milijarde KM u nedostatku kvalitetnih projekata u koje bi bez velikog rizika mogle plasirati ta sredstva. U prilog ne ide ni teško ekonomsko stanje u BiH s izraženim deficitima budžeta na svim nivoima vlasti, koji se uglavnom pokrivaju zaduženjima od MMF-a i emitovanjem kratkoročnih vrijednosnih papira, te neuravnoteženom platnom bilansu i visokoj stopi nezaposlenosti koja utječe na povećane zahtjeve za socijalna davanja države. U tim okolnostima centralna banka s diskrecionim ovlastima bi bila izložena pritisku za finansiranje vlada i socijalnih potreba kreiranjem novca", navode iz CBBiH.
"Prelaskom s postojećeg modela na klasičnu centralnu banku bila bi omogućena manipulacija količinom novca u opticaju. Ko može garantovati da zemlja ne bi ušla u fazu nekontrolisanog rasta inflacije, što bi moglo dodatno ugroziti ionako nizak standard stanovništva. Postoji mogućnost korekcije kursa KM u odnosu na euro, a eventualni pad vrijednosti KM bi zasigurno doveo i do porasta vanjskog duga, jer bi trebalo više domaće valute za izmirenje vanjskog duga koji je denominiran u stranim valutama, i dovelo bi do dodatnih problema za budžet BiH. Ukoliko bi se to desilo, nije isključeno da bi bilo poljuljano teško stečeno povjerenje građana u domaću valutu i to bi prouzrokovalo nove probleme. Zato je odluka o promjeni postojećeg modela i krupna i delikatna", naglasili su iz CBBiH.
Stručna i naučna rasprava na globalnom planu o tome da li je vrijeme valutnog odbora prošlo ili je on još uvijek adekvatan model, vodi se od njegove pojave do danas. Poznate su njegove prednosti i njegovi nedostaci ali ipak nema jedinstvenog stava o tome.
"Slično je i u BiH. Stav CBBiH je da u BiH još nije vrijeme za napuštanje valutnog odbora, što ne znači da ne treba voditi rasprave o tome. Primjeri Estonije, Bugarske i Litvanije pokazuju da valutni odbor ne predstavlja prepreku za evropske integracije i da se valutnim odborom ispunjava većina Maastricht kriterija. Racionalnije je napore usmjeriti ka stvaranju klime za ubrzani rast putem odgovarajućih reformi u sferi fiskalne politike i drugih reformi koje imaju za cilj podsticanje investicija u realnom sektoru. To ne samo da je potrebno nego bi stvorilo pretpostavku za angažovanje sredstava banaka koja sada stoje na računima kod CBBiH", navode iz CBBiH.
