Cilj konferencije, kako su najavili organizatori, je ukazati da nezaposlenost i ekonomska kriza predstavljaju najveće probleme i opasnosti s kojima se čovječanstvo danas susreće.
Tim povodom, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Adnan Delić je u intervjuu Agenciji FENA, komentirajući aktuelna kretanja na bh. tržištu rada, naveo da u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet do šest mjeseci bilježimo konstantan pad nezaposlenosti, što ukazuje na lagani oporavak tržišta rada i izlazak iz dugotrajne ekonomske krize i recesije.
On je istakao da je veoma značajan i podatak da je u periodu od maja 2013. do maja 2014. s evidencija službi za zapošljavanje zaposleno više od 100.000 ljudi, što dovoljno govori o tome da je u dobroj mjeri vraćeno povjerenje poslodavaca u sistem službi za zapošljavanje.
Delić je pojasnio da su razlog za to i određene reforme unutar službi, ali i kvalitet programa zapošljavanja koji su više usmjereni ka potrebama poslodavaca, te da očekuju da će u narednom periodu doći i do značajnijeg pada nezaposlenosti, s obzirom na to da su zavodi za zapošljavanje već izvršili reprogramiranje sredstava koja imaju na raspolaganju radi pokretanja javnih radova u državi.
"Nadu polažemo i u donatorsku konferenciju koja će biti održana 16. jula u Briselu, gdje će biti prikupljana sredstva za obnovu i oporavak BiH, te se nadamo da će biti osiguran značajan dio sredstava koja će biti usmjerena u istu namjenu, ali i za potrebe otvaranja novih radnih mjesta u granama koje nisu obuhvaćene javnim radovima", rekao je Delić.
Govoreći o posljedicama dugotrajne nezaposlenosti među mladima na društvo, sa čime se suočava BiH ali i neke evropske zemlje (Španija, Grčka, Italija…), Delić je pojasnio da je nezaposlenost mladih evidentan problem u našem društvu i taj dio populacije je definiran kao "osjetljiva grupa na tržištu rada".
"Razlog za to je upravo svijest o tome da dugotrajna nezaposlenost mladih uzrokuje prije svega psiho-socijalne posljedice po te mlade ljude zbog nemogućnosti da ostvare svoja prava, da se ostvare kao ljudi koji stvaraju prihod, stvaraju porodice, da budu aktivni i ravnopravni članovi društva. Za ekonomiju je to također problem, jer su upravo mladi ljudi izvor znanja, potencijal za napredak i usvajanje novih vještina, te resurs u koji su poslodavci spremni ulagati. Zbog toga i dolazi do poremećaja u društvu koji se ogledaju u porastu kriminala, narkomanije i ostalog", tvrdi Delić.
Dodao je da, dugoročno, društvo zbog takve situacije može "ostariti", jer dolazi do emigracije mladih, do pada nataliteta i slično, ali da su institucije za zapošljavanje svjesne važnosti zapošljavanja mladih, pa je veći dio sredstava namijenjenih za programe aktivnih mjera usmjeren na mlade. Također, kroz neke nove programe, u saradnji s drugim institucijama, pokušava se povećati zaposlivost mladih kroz unaprjeđenje njihovih znanja i vještina, njihove spremnosti da uđu na tržište rada, da se predstave, i da budu aktivni tražioci posla.
"Situacija bi sigurno bila daleko bolja da imamo razvijen privatni sektor, odnosno formiran veći broj malih i srednjih preduzeća koja u razvijenijim zemljama prihvataju najveći broj mladih izašlih iz obrazovnog sistema. Naši mladi su dobri ljudi i svakako zaslužuju da puna pažnja bude posvećena rješavanju njihove teške situacije na tržištu rada", kazao je Delić.
Po njegovim riječima, tačan podatak o dužini trajanja nezaposlenosti, zbog nepostojanja jedinstvenog informacionog sistema tržišta, nemoguće je dobiti.
"Također, moramo biti svjesni činjenice da veliki broj osoba koje su na evidencijama nezaposlenih ipak ostvaruju prihode u okviru sive ekonomije. Za kvalitetno praćenje tog trenda moraju se uvezati poreske, zdravstvene i evidencije službi za zapošljavanje, a uz dodatne aktivnosti inspekcija siguran sam da bi situacija bila daleko povoljnija, a podaci mjerodavni", rekao je Delić.
On je naveo da je za otvaranje novih radnih mjesta potreban pozitivan poslovni ambijent koji će privući potrebne investicije, jer ćemo samo na taj način nezaposlenost smanjiti i staviti je u neke realne, s drugim zemljama uporedive okvire.
"Činjenica je da u državi postoje inicijative za izmjene postojećih zakonskih rješenja kojima bi bio postignut taj cilj, a postoji i spremnost institucija da pristupe rješavanju tog problema. Upravo iz tog razloga od "Konferencije o rastu zaposlenosti - na putu ka oporavku", koja će okupiti najeminentnije stručnjake iz te oblasti, očekujem da ukaže da upravo nezaposlenost uzrokovana ekonomskom krizom predstavlja najveći problem u našem društvu", istakao je Delić.
Siguran je da će učesnici konferencije predložiti neke inovativne ideje i mjere neophodne za izlazak iz ovakvog stanja, kao i da će biti doneseni zaključci koji će biti uključeni u strategije zapošljavanja, akcione planove zapošljavanja, ali i u smjernice za rad institucijama u drugim oblastima od kojih neposredno zavisi stepen zapošljavanja.
Komentirajući upozorenja o neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, Delić je rekao da je činjenica da ona u Bosni i Hercegovini postoji.
"Mi imamo kvalitetne obrazovne institucije i kvalitetan kadar, ali nastavne planove i programe treba kontinuirano prilagođavati, ne samo potrebama poslodavaca, nego i savremenim trendovima u nauci i tehnici, novim tehnologijama. Treba obrazovati kadar za nova zanimanja, koja ranije nisu ni postojala, a istovremeno treba prestati obrazovati kadar koji na tržištu rada realno nije potreban. Istovremeno, poslodavci u sadašnjim uvjetima poslovanja nisu sposobni izraziti svoje potrebe za kadrom u nekom dugoročnom periodu, što bi bila realna osnova za prilagođavanje obrazovnog sistema", naglasio je Delić.
Također, ističe da je potrebno izmijeniti i propise po kojima se priznaju samo formalno stečena znanja, ali ne i vještine, a upravo su stručne vještine koje se stiču u neformalnom obrazovanju ono što sve više interesuje poslodavce.
"Stoga, smatram da uz određene zakonske izmjene, te uz rad s mladima radi informiranja o potrebama tržišta rada, kao i uz modernizaciju obrazovnog sistema, možemo u relativno kratkom periodu očekivati daleko bolje rezultate. Naravno, uz razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta gdje će mladi ljudi dobijati posao", zaključio je Delić.
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
