Biznis forum organizirala je asocijacije "Naša perspektiva" u saradnji sa Svjetskim savezom dijaspore BiH i Vanjskotrgovinskom komorom BiH (VTKBiH).
Organizatori su istaknuli da su privrednici iz dijaspore najviše interesa iskazali za investiranje, kao i uspostavljanje poslovne saradnje, u sektor obnovljivih izvora energije, turizma, IT-a i outsorcinga, poljopvrivrede, s posebnim fokusom na organsku poljoprivredu, te određene proizvodne djelatnosti unutar drvnog, metalskog i tekstilnog sektora.
Investiranje u BiH
Na forumu će biti prezentirani konkretni projekti, kao i pozitivne prakse i iskustva drugih zemalja, a kako je danas na pres-konferenciji kazao predsjednik nevladine organizacije "Naša perspektiva" Armin Alijagić prošle godine 350 gostiju u Prijedoru prisustvovalo je ovakvom forumu.
"Cilj foruma je da stimulira članove bh. dijaspore da investiraju u BiH te da se osigura bolja saradnja između članova dijaspore koji imaju svoje firme u drugim zemljama ili rade na visokim pozicijama u drugim firmama i investitora u BiH", naglasio je Alijagić.
Predsjednik Grupacije BHdiaFor koja djeluje u okviru "Naše perspective" Sanel Jakopović najavio je danas da će biti inicirano formiranje razvojnog fonda za bh. dijasporu čiji bi zadatak bio da putem finansijske podrške animira bh. građane u inostranstvu i BiH da ulažu u BiH i ostvaruju poslovnu saradnju.
On je naglasio da je prilikom formiranja ove grupacije cilj bio identificirati neiskorišteni potencijal bh. dijsapore kada je riječ o ljudima koji su zainteresirani za ulaganja.
Po procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u inostranstvu živi oko dva miliona osoba bh. porijekla, što je polovina ukupnog broja stanovnika BiH, a svake godine bh. dijaspora u BiH šalje oko tri milijarde KM, što predstavlja 13,4 posto od BDP-a.
Mnogo uspješnih u bh. dijaspori
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić podsjetila je da Sektor za iseljeništvo pri ovom ministarstvu prati bh. dijasporu te su svjesni resursa bh. dijaspore naglašavajući da je veliki broj članova bh. dijaspore izuzetno uspješan u zemljama iseljeništva ne smatraju se izbjeglicama jer oko milion osoba ima državljanstvo zemlje iseljeništva.
Navela je i podatak da je mnogo uspješnih ljudi u bh. dijaspori koji su integrirani u nove sredine, u Sjedinjenim Američkim Državama visoko obrazovanih članova bh. dijaspore je 41 posto, 55 posto visoko obrazovanih je u Australiji, a 29 posto u Norveškoj.
"Zadovoljni smo što je pobuđen interes i drugih za dijasporu jer je pitanje dijaspore multisektorsko pitanje zašto je važno da se svi uključe i vladin i nevladin sektora od državnog do lokalnog nivoa", napomenula je Tihić-Kadrić.
Dopredsjednik VTK-a BiH Bruno Bojić naglasio je da je uloga VTK-a zastupanje članica VTK-a u BiH i inozemstvu, kao i da se pokuša utjecati na vlast kako bi se stvorio dobar ambijent za poslovne investicije.
"Ambijent za investicije u BiH nije povoljan zbog stalnih političkih previranja, nemamo harmonizirano zakonodavstvo, nemamo usklađenost s evropskom legislativom", kaže Bojić, dodajući da je bh. dijaspora najbolja bh. ambasada u svijetu, a najbolji su i kreditori i donatori.
Iznio je podatak da godišnje uđe dvije milijarde dolara i to spasi bh. mehanizam, politički i privredni.
Plaše se ulaganja u BiH
Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Hasan Šehović istakao je da je ovo najorganiziraniji oblik okupljanja dijaspore i ima 25 članica iz najvećih država svijeta uključujući SAD i Australiju zbog čega je bh. dijapora ogroman kapital koji nije iskorišten.
S druge strane ističe da je bh. dijaspora uplašena kada je u pitanju investiranje u BiH, a velike kompanije smatraju bh. tržište malim pa se treba fokusirati na tržište regije jer investicije iz godine u godinu opadaju.
"Na Balkanu ima šest valuta, šest carinskih pristupa i šest ili osam poreskih zakona što je poteškoća za investitore koji Balkan gledaju kao jedno tržište", kazao je Šehović.
Direktor konsultantske kuće Diaspora Matters iz Irske Kingsley Aikins danas je kazao da 240 miliona ljudi živi izvan zemalja rođenja, a 1990. godine bilo je 150 miliona ljudi koji su živjeli izvan zemalja rođenja.
Prošle godine čak 560 milijardi dolara, dodaje Aikins, članovi dijaspore poslali su u zemlje porijekla, a prije je to bilo u humanitarne svrhe dok je sada to privatni kapital, i prije su se članovi dijaspore smatrali izgubljenim članovima, ali su sada aktivni učesnici razvoja.
"Među 55 zemlje koje imaju značajan broj članova dijaspore četiri zemlje se ističu kada je riječ o saradnji s dijasporom, Izrael, Indija, Kina i Irska, te se treba pitati šta mi možemo uraditi za dijasporu, a ne šta dijaspora može učiniti za nas", zaključio je Aikins.
Ambasada Kraljevine Norveške glavni finansijer
Biznis forum bh. dijaspore - "BHdiaFor" zamišljen je kao mehanizam pomoću kojeg migranti mogu lakše doprinijeti rastu i razvoju u BiH, a koji će intenzivirati protok resursa i znanja dijaspore prema BiH u cilju ubrzanja ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje.
Glavni finansijer foruma je Ambasada Kraljevine Norveške u BiH, a skup podržavaju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i brojne vladine, nevladine i međunarodne organizacije.
