On ističe da je energetski sektor šansa ne samo za BiH već i zemlje regiona, te da bi se iz ovog dijela svijeta mogla izvoziti struja za Evropu, što i sada dijelom činjenica.
"Ako mi u BiH igdje imamo potencijal, to je energetski sektor. Imate zemlje koje jednostavno trebaju energiju, ali ne mogu da je proizvode. Imate EU regulative koje nameću obnovljive izvore, dakle, kvote energije koje moraju biti iz obnovljivih izvora energije, i upravo tu mi moramo gledati svoju šansu", započinje Grabovica.
Podsjećajući na riječi kako ''ekonomija nije sve, ali da je sve bez ekonomije – ništa'', naglašava da bez ekonomije i pametnog ulaganja u energetski sektor ''teško možemo računati na opstojnost države''. Zato apelira da i pozitivne vijesti u BiH napokon budu vijesti i da se podrži svako nastojanje za ekonomski prosperitet zemlje.
Vjeruje da investicije u energetskom sektoru mogle biti zamajac razvoja Bosne i Hercegovine. EPBiH ima šansi da bude zamajac razvoja, jer je ta kompanija na prvom polugodištu ostvarila dobit od 22 miliona KM (11,2 miliona eura), a još veća dobit se očekuje krajem ove godine. Također, ove godine se očekuje rekordan prihod EPBiH od njenog postanka do danas, a to je prelazak milijardu maraka prihoda!
"'Kada kažete da su naše tri kapitalne investicije vrijedne cca. dvije milijarde KM investicija u realni sektor, jasno je da će to donijeti novu vrijednost i novac. To puno toga govori za našu privredu. Neke procjene su da bi na ovim projektima bilo angažirano između 2.000 do 3.000 ljudi koji bi bili angažirani samo na građevinskoj operativi. Najznačajnija vrijednost ovih projekata je apsolutna ekonomska neovisnost i, također, zadržavanje pozicije energetskog lidera u regionu. Osim toga, ukoliko ne bi išli u ove projekte za pet do sedam godina, BiH bi od izvoznika energije postala njen uvoznik i ne bi držala kontrole u svojim rukama. Ovo su projekti koji nemaju alternativu", priča Grabovica.
Direktor EP BiH je objasnio da je ta kompanija fokusirala na tri kapitalna projekta.
"To su blok 7 Termoelektrane (TE) 'Tuzla', procijenjene vrijednosti 1,5 milijardu KM, Hidroelektrana (HE) 'Vranduk' vrijednosti 120 miliona KM (61,4 miliona eura) i vjetorpark (VE) 'Podveležje' kod Mostara, također, 120 miliona KM procijenjene vrijednosti. To su tri paralelna procesa i projekta koje mi intenzivno radimo i praktično dovodimo do kraja. Potrošili smo puno vremena da prođemo komplicirane administrativne procedure gdje smo zatekli puno priče o tim projektima, a malo urađenog posla, tako da već dvije i po godine radimo na prikupljanju potrebne dokumentacije i zatvaranju finansijske konstrukcije", govori Grabovica.
Dodaje kako će projekt HE ''Vranduk'' biti finansiran preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a vjetropark Podveležje preko KFE.
"Očekujemo raspisivanje tendera negdje u januaru iduće godine za oba projekta. Nakon raspisivanja tendera i izbora najpovoljnijeg ponuđača ja očekujem početkom naredne građevinske sezone i početka radova na tim projektima, dakle, što se tiče vejtroparka Podveležje i HE 'Vranduk'. Kad je riječ o bloku 7 TE 'Tuzla', najvećeg i najznačajnijeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini, što govori i visina investicije, mi smo na transparentan način prikupili 12 pretkvalifikacionih ponuda. Poslije toga, kvalifikacije su prošle tri ponude, a na kraju su ostale dvije. To su kineski konzorcij (China Gezhouba Group i kompanija Guandong Electric Power Design, op.a) i japanski Hitachi sa kojima se pregovara", kazao je čelnik Elektroprivrede BiH.
Poziv turskim privrednicima da investiraju
Nadalje, Grabovica priznaje da je najviše turskih privrednika u posljednje vrijeme ostvarilo kontakte sa Elektroprivredom BiH u pogledu raznih vrsta suradnje, ali da, nažalost, nijedan posao nije doveden do kraja. Pozvao je turske privrednike da se zainteresiraju za energetske investicije u BiH.
"Na tim ljudima se vidi da bi oni željeli da investiraju u BiH. Pored ekonomskog interesa, vidljivo je da tu postoji želja za stvaranje konekcija, želja i da nam se pomogne. Ali, zbog naših procedura i administracije, nismo nikada uspjeli... Mi očekujemo i spremni smo za suradnju. Želimo biti partneri sa Turskom. EPBiH ima ogromne energetske potencijale, no nijedna od elektroprivreda na Balkanu nije u mogućnosti da samostalno gradi te projekte. Mora se u budućnosti opredjeljivati za stratešku saradnju sa nekim ko ima kapital, znanje, volju i rizik da uđe u jedno ovakvu, nažalost, još neuređenu zemlju. Slažem se da Turska ima sve to", tvrdi Grabovica.
Naglašavajući da su otvorena vrata za investiranje turskih kompanija u energetski sektor, on se prisjetio obraćanja turskog ministra vanjskih poslova dr. Ahmeta Davutoglua na Croatia Foruma u Dubrovniku prošle sedmice.
"Ostalo mi je upečatljivo to kada je ministar Davutoglu rekao da je Kemal-paša Ataturk upravo uz pomoć energetike pokrenuo ponovni razvoj Republike Turske, a da je do tada bilo po staroj izreci da 'voda prolazi, a Turci gledaju'. Tako ne treba biti sada i tu je ministar Davutoglu u pravu. Zbog toga je, vjerujem, postojao veliki interes turskih investitora, ali smo malo toga uradili. No, naša vrata su otvorena", poručio je Grabovica.
Objašnjavajući proceduru koja mora biti zadovoljena, najavljuje da će nakon ''ujednačavanja tehničko-tehnoloških finansijskih uvjeta'' izaći pred Vladu Federacije BiH koja treba dati odobrenje za model gradnje.
"Nakon što dobijemo odobrenje za model, onda idemo u finalno tenderisanje i davanje ponuda. Krajem ove i početkom iduće očekujem izbor najpovoljnijeg ponuđača, a zatim slijedi ugovaranje i početak gradnje iduće godine", otkrio je.
Prema njegovim riječima, energetski sektor je šansa za integrativne procese u cijeloj regiji, odnosno za stvaranje regionalne saradnje u ekonomiji.
"Pored toga što može biti zamajac za sve druge privredne aktivnosti, pored tih benefita kroz ekonomske multiplikatore koje donose ovi projekti, energetika može biti regionalna poveznica, impuls međudržavnoj saradnji u pokretanju privrede na Balkanu. Najbolji primjer je novi projekt 'Srednja Drina' koji se prvobitno trebao realizirati između Srbije, bh. entiteta Republika Srpska (RS) i Italije. Posljednji dogovor lidera SDP-a i SNSD-a Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika po prvi puta daje šansu za tu međudržavnu saradnju. Meni je drago da smo mi pozvani da zajedno sa RS i Srbijom učestvujemo u projektu sa nekim ko će nam donijeti finansijsku konstrukciju, donijeti kapital, instalirati to, tri puta skuplje od nas to plaćati i poslije 15 godina ostaviti nam sve u trajno vlasništvo", rekao je Grabovica.
Objašnjava da je Italija zbog nemogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora uslovno prisiljena u ovom regionu tražiti uslove gdje će izgraditi energetske kapacitete, a sve kako bi ispunila EU kvote za obnovljive izbore energije.
''Mi dio struje proizvodimo za Evropu, mi 20 posto naših kapaciteta već izvozimo i izvozit ćemo'', ističe on.
"Želimo povećati primanja rudara"
Govoreći o položaju rudara u okviru Koncerna, na čijem je čelu EPBiH, Grabovica još kaže da se ide u pravcu povećanja investicija, ali i primanja rudara u doglednoj budućnosti. Uprava je, kako podvlači, intezivirala razgovore i poduzela sve napore ''da poboljšamo uvjete rada rudara''.
"Naše komisije zajedno sa sindikatima rudara i predstavnicima rudnika rade na izradi novih pravilnika koji će izvršiti redistribuciju tih dohodak sa neproizvodnih na proizvodne radnike. Dakle, ići će smanjivanje neproizvodnim i povećanje proizvodnim radnicima. To je isto jedan proces koji se ne može završiti preko noći, ali trenutno je to u fazi provođenja", smatra on.
No, kako veli, ono što su obećali bh. rudarima, to je i ispunjeno.
"A to je da smo izjednačili topli obrok i regres na nivou Koncerna, dakle, radnicima Elektroprivrede BiH i rudnicima. Zatekli smo tek nekih 12 miliona KM (6,1 milion eura) investicija u rudnike, a sada smo prešli taj iznos za preko 100 miliona KM. Dakle, naše investicije u rudnike iznose 105 miliona KM (53,7 miliona KM) , što je osnovni preduvjet poboljšanja uvjeta rada modernizacijom opreme i povećanjem produktivnosti, a samim time to su uvjeti za povećanje primanja rudara", govori Grabovica.
Koncern da izađe na zelenu granu
Kada se primanja u rudarskom sektoru uporede sa primanjima u nekim drugim oblastima, može se, kako kaže, reći da su ona solidna, ali samo dok se ne siđe u jamu i vidi kakvi si zaista tamo uvjeti.
"Bez obzira koliko vi investirali, ti ljudi zavređuju više. Ti ljudi uvijek zavređuju više. To nisu ljudi, za razliku od radnika u nekim drugim granama, koji traže socijalnu pomoć. To su ljudi koji traže i hoće da žive od svog rada. I mi smo im to i obećali i uradit ćemo sve od sebe da oni dobiju modernu opremu, da budu otvoreni za kompletan plasman i da viškove sredstava koje ostvare produktivnošću preusmjere u poboljšanje svog standarda", napominje on.
Podsjeća da je zatekao ogromne gubitke u Koncernu i da se oni svake godine u mnogome smanjuju. Sada su na nivou od 40 miliona KM. Vjeruje da će ove godine biti manji i da će 2014. godine Koncer ''izaći na zelenu granu'', iako je težak proces. Napominje kako ima podršku rudara, ali onih pravih.
"Za dvije godine smo povećali investicije sa 12 na preko 100 miliona KM. Trenutno imamo preko 50 miliona KM u procesu nabavke. To je ono na čemu mi ustvari insistiramo", naglasio je, priznajući da se ''investirati moglo i brže i više'', ali da su problem komplicirane procedure.
