Nakon što je početkom godine upala u recesiju, Njemačka će, čini se, završiti godinu u minusu i na začelju među svojim konkurentima u eurozoni.
Vlada Njemačke jedina još predviđa rast BDP-a u ovoj godini, dok glavni ekonomski instituti i MMF predviđaju pad od 0,2 do 0,4 posto.
Rastuća inflacija, bolno povećanje kamatnih stopa, spor oporavak ključnog izvoznog tržišta Kine i visoki troškovi energije utječu na ove aktivnost.
"Bolest bi mogla biti više nego privremena", upozoravaju neki analitičari, prenosi France24.
"Trenutno vidimo zemlju suočenu s rastućim brdom izazova", rekao je Siegfried Russwurm, voditelj utjecajnog BDI industrijskog lobija.
On je istakao da sve veći broj kompanija, uključujući male i srednje, radi na premještanju dijela svojih aktivnosti iz Njemačke.
U novinama se vratio avet Njemačke kao "bolesnika Evrope", podsjećajući na razdoblje prije 2000. godine kada se zemlja takmičila na međunarodnim tržištima i suočavala se s visokom razinom nezaposlenosti.
Njemački kancelar Olaf Scholz sada ukazuje na drugačije ekonomsko doba.
U intervjuu njemačkim medijima u martu, rekao je da će nastojanje da se postigne klimatska neutralnost do 2045. vratiti "razine rasta kao u 1950-ima i 1960-ima", doba poslijeratnog "ekonomskog čuda" Zapadne Njemačke.
Za socijaldemokratskog kancelara, ogromna potrošnja potrebna za instaliranje novih vjetroturbina, izgradnju električnih vozila, smanjenje zagađenja od proizvodnje čelika stvorit će dobar privredni krug.
Ali vizija novog zlatnog doba ekonomije zahvaljujući prijelazu na zelenu energiju ostavlja neke stručnjake - skeptične.
"Prelazak će prije svega vidjeti milijarde eura uložene u zamjenu postojećih zaliha tehnologija fosilnih goriva tehnologijama obnovljivih izvora, uz značajno povećane troškove. To neće dovesti do dodatnog ekonomskog rasta u kratkom roku", rekao je Russwurm.
Zemlju također koče strukturne slabosti koje koče ekonomski učinak: spora birokratija, niska razina digitalizacije i starenje stanovništva koje bi moglo dovesti do manjka radne snage.
"Ako stanovništvo tone, neće rasti ni BDP", smatra Timo Wollmershaeuser iz ekonomskog think-tanka instituta Ifo.
Budući da se ekonomija uveliko oslanja na proizvodnju, Njemačka izgleda pati od troškova energije koji su porasli nakon početka rata u Ukrajini, iako su pali u odnosu na svoje rane vrhunce.
Rusija je dugo bila glavni izvor plina za Njemačku, opskrbljujući ogromne količine po relativno niskim cijenama najvećim industrijskim grupama u zemlji.
"Troškovi energije, nedostatak radne snage, birokratija - za nas proizvodnja u Njemačkoj više nije privlačna", rekla je Ingeborg Neumann, čelnica njemačkog udruženja tekstilne industrije.
