Epidemija morbila traje skoro godinu dana, necijepljenje glavni razlog obolijevanja
Od morbila obolijevaju uglavnom necijepljene ili nepotpuno cijepljene osobe. Najveći udio čine oboljeli u dobi od 15-19 godina, sa pomjeranjem dobne granice prema mlađem i starijem uzrastu.
"Epidemija je proglašena u nekoliko kantona u Federaciji BiH, što je dokaz da necijepljenje za posljedicu ima obolijevanje. To nije samo dječija bolest, jer obolijevaju i starije osobe", rekla je za Klix.ba glavna federalna epidemiologinja Jelena Ravlija i napomenula da nije neobično to što epidemija traje skoro godinu dana.
Pomjerena je dobna granica cijepljenja, a trebaju se primiti dvije doze cjepiva. Međutim, rezultati pokazuju da se rijetko ko odlučuje za cijepljenje.
"Imamo sličnosti i u zemljama regiona i drugim državama, a sve je posljedica necijepljenja i antivakcinacije", kazala je doktorica Ravlija.
Iako morbile izgledaju bezazleno, dešavaju se komplikacije u vidu upale pluća, mozga i moždanica, a najteža komplikacija je hronični panencefalitis. To je hronična infekcija morbilima, koja pogađa centralni nervni sistem i za posljedicu ima oštećenje koje može završiti smrću.
"Bez namjere da se plaše roditelji moramo reći da morbile mogu proći bezazleno kao dječija bolest, ali mogu biti veoma teški, pogotovo ako su oboljele starije osobe", pojasnila je doktorica Jelena Ravlija.
Morbile su virusna infekcija. Ako je osoba bila u kontaktu sa oboljelom osobom zaraznost počinje krajem inkubacije, a gotovo je stopostotna. Sve osobe koje nisu cijepljene, ukoliko su u kontaktu sa virusom, će oboljeti.
Simptomatski se obara temperatura, ako temperatura dugo traje javlja se opća slabost, pa je važno biti u kontaktu sa liječnikom. Oni koji dođu u kontakt sa zaraženom osobom bi se trebali javiti ljekaru kako bi se cijepili.
"Prije izlaganja virusu, svi trebaju provjeriti jesu li dobili dvije doze takozvanog MRP cjepiva", podsjetila je glavna federalna epidemiologinja Jelena Ravlija.
Epidemija morbila je proglašena i u 12 općina u Republici Srpskoj i to u Istočnom Sarajevu, Palama, Modriči, Bratuncu, Bileći, Loparama, Ugljeviku, Srebrenici i Foči, te na području Doboja, Bijeljine, Banje Luke i Trebinja.
