Hitna kontracepcija: U 2014. godini u BiH uvezeno oko 10.000 pilula "za dan poslije"
Pilula "za dan poslije" se uzima što prije nakon seksualnog odnosa, a zbog svog hormonskog sastava mijenja aktivnosti prirodnog hormona progesterona, na taj način odgađajući ovulaciju i tako sprečavajući oplodnju i neželjenu trudnoću.
Bitno je naglasiti da hitna kontracepcija nije abortus jer se primjenjuje kako bi se spriječio nastanak trudnoće, te neće pomoći ukoliko je ranije već došlo do začeća. Pored toga, moguće nuspojave abortusa su mnogo teže nego nuspojave hitne kontracepcije.
Ipak, pilula za dan poslije ne preporučuje se kao vid redovne kontracepcije i ona se koristi samo u "vanrednim" i specifičnim situacijama.
335 757, 60 KM za hitnu kontracepciju u 2014. godini
Podaci do kojih je web portal Klix.ba došao u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine govore kako je na hitnu kontracepciju (tzv. pilule za dan poslije) utrošeno 335 757, 60 KM, odnosno 0,063 % od ukupnih finansijskih sredstava utrošenih u prometu lijekova na veliko.
Najviše sredstava je utrošeno za lijek EllaOne (234 594,36 KM, veleprodajna cijena lijeka po kutiji je iznosila oko 40 KM), a zatim na lijek Vikela (101 163,24 KM, veleprodajna cijena lijeka po kutiji je iznosila oko 25 KM).
Ovi podaci govore o tome kako je u 2014. godini u Bosni i Hercegovini uvezeno oko 10.000 pilula za dan poslije.
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine naglašavaju kako je to cifra koja se odnosi na veleprodaju, odnosno količinu lijekova koji su ušli u BiH. To da li su svi prodati, te da li se i koliko njih nalazi na zalihama u apotekama, nema preciznih podataka. Ipak, naglašavaju kako se uvozna količina uvijek prilagodi potrebama.
Veliki pomak u očuvanju reproduktivnog zdravlja žene
"Ovi podaci nisu ništa neuobičajeno, budući da su ovim načinom prevenirani abortusi veliki pomak u očuvanju reproduktivnog zdravlja žene. Govorim o trajnom sterilitetu kao posljedici (komplikaciji) abortusa", navodi specijalista ginekologije i akušerstva, prim. dr. Taib Delić i dodaje kako je u tom kontekstu svakako bolje 'hormonsko' nasilje nego fizičko koje sam čin abortusa predstavlja za ženu i njen organizam.
"U opciji da li izložiti organizam nazovimo ga 'hormonskom nasilju' i na taj način spriječiti oplodnju i implantaciju oplođene jajne stanice ili ženu (ili djevojčicu) izložiti fizičkom i psihičkom nasilju abortusa kao mehaničkog načina kontracepcije uvijek sam za pilulu za dan poslije", navodi dr. Delić i savjetuje ženama da se uvijek prije uzimanja tablete obavezno jave svom ginekologu.
"Sigurnost i efikasnost pilule za dan poslije su dobri, no to ne znači da one trebaju biti prva opcija kontracepcije. Ovisno o dobi pacijentice, zdravstvenom stanju porodima, seksualnim navikama, u dogovoru sa pacijenticom predložimo najbolju, najbezbjedniju i najefikasniju opciju kontracepcije. Po redoslijedu sigurnosti su tablete, spirala, prezervativ, kontraceptivne ovule, te kao najnesigurnija opcija praćenje plodnih dana", navodi dr. Delić.
Tablete se mogu nabaviti "i na svoju ruku"
Na teritoriji BiH mogu se nabaviti dvije vrste pilula za dan poslije, EllaOne i Vikela. Lijek Vikela se kupuje na recept, dok je Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine 22. aprila 2015. godine odobrila kupovinu EllaOne pilule za dan poslije bez liječničkog recepta.
Za redovnu, ali i hitnu kontracepciju je potreban liječnički nalaz, no u pojedinim privatnim apotekama moguće ih je nabaviti i bez recepta.
U razgovoru sa službenicama u apoteci, saznajemo pak kako hitnu kontracepciju kupuju uglavnom mlađe djevojke i žene, dobne skupine od 18 do 35 godina.
Prema podacima kojima raspolaže Agencija, promet i potrošnja kontraceptiva u zemljama Evropske unije i zemljama u okruženju je znatno veći u odnosu na promet i potrošnju istih u Bosni i Hercegovini.
Kratki vodič za savršen vikend u Istanbulu: Pogledajte koje sve lokacije možete obići u 48 sati
