Grupa naučnika sa Cambridge Univerziteta skenirala je mozak 19 heteroseksualnih muškaraca kod kojih je primjećeno kompulzivno seksualno ponašanje, kao i 19 heteroseksualnih muškaraca koji nemaju ovu odliku
Dva učesnika u prvoj kategoriji su čak dobila otkaz na poslu jer su tokom radnog vremena gledali pornografske sadržaje, a četvorica među njima su kazali kako je intenzivna potreba za gledanjem pornografskog materijala rezultirala time da su počeli unajmljivati prostitutke, piše Science Daily.
Koristeći magnetnu rezonancu, istraživači su otkrili kako je u tri centra u mozgu osoba uočena povećana aktivnost, za razliku od osoba koje nisu bile ovisne o pornografiji.
U pitanju su isti dijelovi mozga u kojima je primjećena i pojačana aktivnost kod ovisnika o drogama nakon uzimanja psihoaktivnih supstanci. Ti dijelovi mozga kontrolišu nošenje s emocijama, procesuiranje nagrađivanja i motivacije, iščekivanje, te žudnju za drogom.
Učesnici studije koji su imali pojačanu seksualnu želju imali su i automatski i nekontrolisanu potrebu za konzumiranjem pornografskih sadržaja, čak i ako to nije značilo da nužno više uživaju u takvim sadržajima.
Ovo zapravo, smatraju istraživači, ima dosta veze sa ovisnošću o drogama, budući da ovisnici o drogama sebi često povećavaju dozu čak i preko granice uživanja, što često dovodi do predoziranja.
"Iako su ovo zanimljivi rezultati, bitno je primijetiti da oni ne mogu biti korišteni u postavljanju dijagnoze ili stanja", kazala je autorica studije dr. Valerie Voon.
"Niko zapravo nema dokaza za to da čovjek o pornografskim sadržajima može biti ovisan, na način na koji to može biti o psihoaktivnim sredstvima. Kako bismo bolje razumjeli vezu između kompulzivnog seksualnog ponašanja i ovisnosti o drogama, potrebna su detaljnija istraživanja", dodala je.
Istraživač Joshua Grubbs sa Case Westerna vjeruje kako je ovisnost o pornografiji fenomen koji najčešće pogađa religiozne muškarce koji osjećaju krivnju zbog svog seksualnog ponašanja.
Psihijatar Stanton Peele i neuropsihofarmakolog Carl Hart smatraju kako su socijalni aspekti korištenja droga zapravo nedovoljno neadekvatni u ovom istraživanju, te kako biološki model nije dovoljan kako bi do kraja objasnio kompleksno ljudsko ponašanje.
Neki stručnjaci čak smatraju da se neka ponašanja poput problema sa kockanjem ili seksom bolje uklapaju u definiciju kompulsivnog ponašanja ili pak opsesivno-kompulsivnog poremećaja, nego ovisnosti.
Ipak, rezultati studije se ne mogu tek tako zanemariti, budući da svakako sugerišu kako mozak osoba kod kojih je prisutno kompulsivno seksualno ponašanje ipak ima sličnosti sa mozgom ovisnika o drogama, te da ove dvije stvari ipak na sličan način djeluju na naš mozak.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
