Nezdrava hrana puna šećera, nezdravih masnoća i soli nam na trenutak pomogne da se osjećamo dobro i predstavlja svojevrsnu utjehu, no ona itekako može negativno utjecati na naše fizičko i mentalno zdravlje.
Jedno američko istraživanje provedeno 2015. godine, a objavljeno u publikaciji American Journal of Clinical Nutrition je pokazalo kako 18 posto američke populacije pati od anksioznog poremećaja, dok oko sedam posto stanovništva starijeg od 18 godina ima dijagnozu kliničke depresije.
Ne morate imati dijagnozu da biste znali kako vam neka hrana ne odgovara i kako se vašem tijelu ne sviđa - osjetit ćete to sami putem simptoma koje vam vaše tijelo bude slalo.
James E. Gangwisch, profesor psihijatrije na Columbia univerzitetu navodi kako hrana sa višim glikemijskim indeksom, kao i ona puna ugljikohidrata podiže šećer u krvi, te u konačnici dovodi do depresivnih raspoloženja.
"Kad sam bio dijete, bio sam ovisan o slatkišima. Primijetio sam da se, ukoliko jedem mnogo šećera, sljedeći dan se obavezno osjećam loše", kaže dr. Gangwisch, koji je svoj život posvetio istraživanju između hrane i zdravlja.
Ukoliko se generalno hranite nezdravo, onda je vaše tijelo manje osjetljivo na različite namirnice i nije u stanju poslati vam jasnu poruku kroz simptome poput razdražljivosti, umora, nesanice, depresije i sl, a neka je hrana "dizajnirana" tako da bude instant rješenje koje vam podiže razinu šećera u krvi, nakon određenog vremena ostavljajući vas praznima, umornima i depresivnima.
Neke od namirnica koje nas čine depresivnima su: šećer, umjetni zaslađivači, alkohol, hidrogenizirane masti, brza hrana, trans masti, hrana puna soli i kofein. Namirnice koje pak mogu pogoršati simptome anksioznosti su: pšenične mekinje, tofu, kafa, hljeb i peciva od cjelovitih žitarica, hrana iz konzerve, sok od jabuke, te crno vino.
Ove namirnice povećavaju upalne procese u tijelu, te mogu dovesti do kardiovaskularnih i autoimunih bolesti, dok se dugotrajna prehrana bazirana na ovim namirnicama povezuje sa inzulinskom rezistencijom, dijabetesom, te kognitivnim deficitima, problemima sa koncentracijom, memorijom itd.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
