Realizirano je to u okviru projekta "Obnova kulturne baštine na Balkanu" koji je rezultat suradnje Instituta Yunus Emre i Historijskog arhiva Sarajevo.
"Historijski arhiv posjeduje dosta dokumenta iz osmanskog perioda, starih 400 do 500 godina koji su nagriženi zubom vremena te im je potrebno liječenje. Donacija koju smo dobili, zajedno s Arhivom BiH i Arhivom HNK, jeste soba za liječenje dokumenata (restauraciju i konzervaciju)", kazao je Feni direktor Historijskog arhiva Fuad Ohranović.
Pojašnjava da je, u okviru istog projekta, planirano da jedan uposlenik tog arhiva ode na edukaciju u Tursku, u cilju što efikasnijeg i boljeg korištenja donirane laboratorije.
Po riječima direktora Ohranovića, u Historijskom arhivu Sarajevo, iako osnovan 1948. godine, ranije nisu imali mogućnost da nabave tu vrstu laboratorije.
"Tek nakon rata u BiH ozbiljnije se počinje razgovarati o tome da se modernim metodama sačuvaju ti vrijedni dokumenti. Zbog toga veliki broj dokumenata iz osmanskog perioda ima određena oštećenja koja su nastala uslijed zuba vremena, a zahvaljujući ovoj donaciji moći će se tretirati", kaže i precizira da se ta laboratorija može koristiti i za neke važne dokumente novijeg datuma koje je potrebno "liječiti".
Naglašava da nije ni čudo da dokumenti dospijevaju u fazu da im je potrebno "liječenje" ako se zna u kakvim uvjetima se čuva arhivska građa.
"Oštećenja dokumenata nisu nastala zbog rukovanja u arhivu, nego isključivo zbog toga što su bili nagriženi zubom vremena ali se može govoriti i o uvjetima u kojima se čuva arhivska građa", naglasio je.
U rafama Historijskog arhiva Sarajevo ima više od 14.000 dokumenata koji su iz osmanskog perioda (od 1463. do 1878.). Najstariji originalni dokument je naredba Husrev-bega iz 1532. s njegovim pečatom. Najstariji rukopis (knjiga) je prijepis Kur'ana kojem još nije tačno datirana godina, ali se smatra da je nastao na prijelazu 14. i 15. stoljeća.
Institut Yunus Emre provodi projekt "Obnova kulturne baštine na Balkanu" pod pokroviteljstvom Centralne Banke Republike Turske i Ministarstva za razvoj Republike Turske, a u BiH će biti postavljene tri zasebne radionice za restauraciju pisane građe (u Arhivu BiH, Historijskom arhivu i Arhivu Hercegovačko-neretvanskog kantona).