Rezultati istraživanja su objavljeni u listu PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), a zaključak se vrti oko pojave pod nazivom "echo chambers" (eho komora) ili prostora u kojem se sistemi vjerovanja šire bez ikakvih prepreka.
Konkretno, riječ je o određenom dijelu medijskog prostora, internetu, gdje se sistemi vjerovanja pojačavaju i osnažuju unutar zatvorenog mjehura virtuelnog prostora. Ova mjesta, gdje se drugačija gledišta brzo guše, lako objašnjavaju pojavu koja je posebno izražena na Facebooku gdje grupe ljudi sa izuzetnom lakoćom šire i jačaju opasne dezinformacije i kvazičinjenice.
Kako bi shvatili šta se zapravo dešava, istraživači su pratili djelovanje 67 Facebook grupa – 32 posvećene teorijama zavjere i 35 posvećenih vijestima iz nauke – u rasponu od 2010. do 2014. godine. Treća grupa je služila kao kontrolna grupa, a njen zadatak je bio trolanje, odnosno namjerno dezinformisanje čitatelja s ciljem ismijavanja date teme.
Istraživanje je pokazalo da obje grupe na jednak način počinju distribuciju postova. Također, u okviru prva dva sata i 20 sati nakon objave, postovi se dijele najfrekventnije bez obzira na temu i njenu validnost. Naravno, post dijele uglavnom oni koji se s njim slažu.
Ipak, razlika je u dugoročnoj "sudbini" posta. Naime, naučne vijesti šire se vrlo brzo prije nego rasprava o datoj temi ne odumre, dok popularnost teorije zavjere raste postepeno prije nego što rasprava o temi počne još dramatičnije rasti, što kreira trajanje tokom dužeg vremenskog perioda. To znači da teorije zavjere opstaju na internetu i "žive" bez obzira na manjak validnosti.
Najznačajnija je činjenica da svaka grupa kreira vlastitu "eho komoru". Osobe čije postove i publikacije volite čitati, a time i klikati, češće će se pojavljivati na vašem News Feedu, dok će one koje vas ne zanimaju vremenom nestajati. Samim tim, postat ćete okruženi samo izvorima sa kojima se slažete, što ne znači da ćete nužno biti okruženi izvorima koji šire provjerene informacije.