Prošlo je 30 godina od XIV Zimskih olimpijskih igara: Lijepo je bilo u Sarajevu...
Sarajevska Olimpijada za vlast tadašnje Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu, i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih.
Utrošena su velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije.
Olimpijske ljepotice blistale u punom sjaju
Želja je bila da se Igre, kao simbol svjetskog mira, održe u gradu koji je do tada obično bio vezivan za početak Prvog svjetskog rata. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na najvećem bh. stadionu - svi smo bili ponosni.
Sanda je paljenjem plamena na prepunom Koševu označila početak Olimpijade i nezaboravne dane u kojima su Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili centar svijeta. U to vrijemesu glavna olimpijska borilišta u gradu bila Skenderija, Zetra, te stadion Koševo. Olimpijske ljepotice Jahorina, Bjelašnica, Igman i Trebević blistale su u punom sjaju.
Na današnji dan prije 30 godina, 8. februara 1984 godine, Sarajevo je osvanulo bijelo. Nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. februara, dana kada je najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić, tačno u 15.44 sati (7. februara) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao je snijeg.
"Paljenje olimpijskog plamena na Koševu za mene predstavlja jednu ogromnu čast i malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu s tim pohvaliti. Bio je to jedinstven trenutak - pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini. Nažalost, radi rasporeda klizačkog takmičenja, do samog kraja Olimpijskih igara bila sam usredotočena na treninge i pripreme za natjecanje te nisam mogla biti svjedok svih događanja koje je grad priredio u čast ZOI", kazala je nedavno za Klix.ba Dubravčić.
Vrijeme ponosa i slave
Zimske olimpijske igre u Sarajevu su među sudionicima i gledateljima ostale u lijepom sjećanju. Navijačima tadašnje Jugoslavije omiljen je bio slovenski skijaš Jure Franko koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu (prvu medalju koju je Jugoslavija dobila na zimskim olimpijadama).
U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”. Najveće zvijezde sarajevske Olimpijade bili su učesnici takmičenjau umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su osvojili zlatnu medalju u plesu.
Na Igrama je učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara.
Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR ( 6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).
Bilo je to vrijeme ponosa i slave kada su svi u gradu radili za jedno - veliku bajku na snijegu. Na kraju je nastala pjesma – Što je lijepo da se ne zaboravi, da što duže uspomene traju. Lijepi je bilo u Sarajevu, doviđenja u Kalgariju…
Nažalost, zbog jučerašnjih nereda u glavnom gradu, za danas zakazane manifestacije u povodu 30 godine sarajevske Olimpijade su otkazane.
