Bakir Izetbegović u Briselu: Hrvatsko pitanje ćemo riješiti u prvoj polovini 2016. godine
"Evropska budućnost Bosne i Hercegovine – 20 godina nakon Dejtonsko-pariskog mirovnog sporazuma", naziv je konferencije koja se danas održava u Briselu, a u organizaciji članova Evropskog parlamenta iz Hrvatske.
Na konferenciji učestvuju i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović te predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, visoki predstavnik Valentin Inzko, evropski komesar Johannes Hahn, Federica Mogherini i drugi visoki zvaničnici.
Govoreći o neophodnim promjenama u BiH Bakir Izetbegović je rekao kako je u kontekstu promjena Dejtonskog sporazuma bolje govoriti o evoluciji i postepenom prihvatanju promjena te nužnim kompromisima.
Izetbegović je napomenuo da je jedan od problema BiH i činjenica da ima 13 vlada, kao i 14 zakonodavnih tijela.
On je napomenuo da bi neki od smjerova u kojima bi mogle ići buduće promjene i smanjivanje broja kantona u FBiH, pri čemu bi se moglo raditi na stvaranju tri ili četiri "megakantona", kako se izrazio Izetbegović.
Jedno od pitanja koje bi trebalo što prije riješiti jeste i zaštita Hrvata kojih je u FBiH tri puta manje nego Bošnjaka, rekao je Izetbegović.
"Hrvati trebaju biti jednako zastupljeni, imati paritete, ne samo u Oružanim snagama BiH i Vijeću ministara BiH nego kroz strukturu 73 agencije koje sam nabrojao. U ovom trenutku predsjedavajući Predsjedništva BiH je Hrvat i on je glavnokomandujući Oružanih snaga BiH, ministrica odbrane je Hrvatica i komandant Zajedničkog štaba OS BiH je Hrvat. Slična stvar je i u bankarstvu. Hoću da kažem da ima stvari koje treba riješiti, ali ima i stvari koje smo već riješili i gdje su Hrvati čak i u boljoj poziciji u odnosu na njihovu brojnost", rekao je Izetbegović.
Izetbegović je rekao da je bitno prepoznati stvarne interese i razdvojiti ih od nacionalnih zabluda.
"Tako su Bošnjaci insistirali na prijenosu nadležnosti s entiteta na državu i kada je to bilo upitno za njihov nacionalni interes, jer bi neke stvari riješili lakše na nivou FBiH. Srbi su se često suprotstavljali jačanju države i kada je to išlo u korist", rekao je Izetbegović uz napomenu da je jedini realan put izmjena Dejtonskog sporazuma kroz EU integracije.
U popravkama Dejtonskog sporazuma i otklanjanaju diskriminacije, prema Izetbegovićevom mišljenju, glavnu ulogu imat će Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava.
"U ovoj fazi je teško očekivati da političke elite u BiH samoinicijativno pristupe otklanjanju manjkavosti Dejtonskog ustava i unutrašnjih protivriječnosti kada su u pitanju poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Dapače, branit će stanje ovakvo kakvo jeste na svaki način", rekao je Izetbegović uz navođenje primjera presude Ustavnog suda BiH o 9. januaru kao Danu RS-a.
"Nerealno je očekivati da će sve te popravke i usklađivanja suštinski promijeniti dejtonsko etnoteritorijalno uređenje i sistem podjele vlasti između tri konstitutivna naroda. Nakon iskustava s kojima se suočila BiH i njeni narodi u posljedjih 100 godina, realno je očekivati da će dugo još biti potrebni mehanizmi koji štite etničke interese. Ali ti mehanizmi moraju dobiti realan obim i supstancu, a njihov obuhvat će se morati smanjivati ustupajući prostor koji garantuje zaštitiu općih ljudskih prava, uspostavljanje efikasnog pravosudnog sistema i omogućava ubrzan razvoj ekonomije i svestran napredak društva", rekao je Izetbegović.
O novom ustavu BiH mogli bi se, prema Izetbegovićevom mišljenju, dogovoriti tek neki budući politički lideri i to nakon što BiH određeno vrijeme provede u EU, završi se proces pomirenja te oni za nešto takvo budu imali podršku birača.
Iranska vojska uputila poruku Izraelu na hebrejskom jeziku: Nema vremena do susreta s Bogom
