"Mislim da još uvijek nismo, još uvijek dvojimo, još uvijek sebe preispitujemo, jesmo li mi spremni, jesmo li sposobni ili nismo. Mi o ovoj temi pričamo već desetke godina. Dvanaest-trinaest godina smo mi u tom jednom evropskom valu, kada pokušavamo nešto uraditi i onda sami sebe zaustavimo. Ovaj put, u posljednjih dvanaest mjeseci, intenzivno se sa uredom visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federice Mogherini, sa njom osobno, a posebno nakon njene posljednje posjete Bosni i Hercegovini, intenzivno razgovara o našem evropskom putu. Postavili smo pravila ponašanja u tom vremenu i vrlo jasno definirali što je mjera kredibilnosti da bismo mogli biti vjerodostojni i da možemo tamo nekome pogledati u oči kada budemo predavali aplikaciju i reći: 'Da, mi smo svoje završili. Uspjeli smo'", rekao je Čović.
Kazao je kako misli da je šteta što se predaja aplikacije za članstvo BiH nije desila krajem prošle godine, kako su i obećavali domaći političari, jer su se u tom slučaju januar i februar 2016. godine mogli iskoristiti za neke druge teme. Međutim, o predaji aplikacije se moralo dogovoriti unutar same BiH, kao i sa onima kojima će taj zahtjev biti uručen.
"Uvjeren sam da ćemo imati razumijevanje svih prijatelja, članica EU, bez obzira na različitosti u pogledu proširenja 28 članica i mnogih problema koji se otvaraju iz dana u dan, jer i to je drugi razlog zbog kojeg bismo mi trebali to ubrzati. I to ne samo predaju aplikacije, jer taj dan je došao, nego ono što nas čeka iza toga. Ja sam siguran da ćemo u neka dva do tri mjeseca, a najdalje do petog mjeseca, dobiti pozitivno mišljenje sa mnoštvom pitanja na koja trebamo dati vrlo jasan odgovor", rekao je Čović.
Istakao je kako "mi ta pitanja već sada naslućujemo, jer imamo iskustva naših susjeda i treba da se polako pripremimo za ta pitanja".
"Jednostavno, mi nemamo drugog puta. Davno smo kazali, naš jedini put je euroatlanski put. Sada govorim o aplikaciji za članstvo BiH u EU. Ono što je za mene poseban motiv i radi čega mislim da je prevažno da smo to uradili u ovom trenutku, jeste da sami sebe uvjerimo da možemo, da sami sebe natjeramo da rješavamo pitanja za koja mnogi misle da smo ih trebali riješiti prije desetak godina, a koja nisu uvjet za ovu vjerodostojnu aplikaciju, iako ih neko i danas miješa u to. Tu je provedba presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić - Finci i objava popisa stanovništva i mnoga druga pitanja ekonomskog i socijalnog sadržaja, da sada o njima ne spekuliramo. Vjerujem da će nas čin predaje aplikacije natjerati da ubrzamo rad da ta pitanja riješimo u narednih pet ili šest mjeseci", ocijenio je Čović.
Nužno je, kako smatra predsjedavajući Predsjdništva BiH, "da komunikacija sa prijateljima iz EU bude dosljedna, da ono što obećamo možemo izvršiti", a kada BiH nešto ne može, da im se kaže o kakvim problemima je riječ kako bi se zajednički pokušalo naći rješenje.
"Mislim da je krajnje vrijeme da ispoštujemo obećanja. Ovaj put, kažem, vjerodostojno možemo otići i gospođi Mogherini i gospodinu Hahnu i svim ministrima vanjskih poslova, jer 15. veljače će ih u Bruxellesu biti tamo jako puno na predaji, a prije svega, ministar vanjskih poslova Nizozemske, kao zemlje predsjedatelja, i da im možemo kazati to što smo obećali, evo, sada vam predajemo bez obzira na različite spekulacije koje smo imali u posljednjih nekoliko mjeseci. Imam osjećaj da smo mnoge iznenadili. Ja vjerujem da čak i jedan dobar dio članica EU nije vjerovalo da ćemo mi išta od ovoga uraditi. I onda su išli sa jednom sigurnošću: ‘Evo, uradite to, pa predajte.’ Sada kada smo se približili, čuli smo puno govora - niste još spremni. Spremnost je u onom elementu dogovora koji smo postigli. Znači, to smo završili", konstatovao je Čović.
U intervjuu za Anadoliju, Dragan Čović je naglasio kako želi da BiH na putu približavanja EU sustigne svoje prve susjede, Republiku Srbiju, koja je kandidat i koja je otvorila već dva pregovaračka poglavlja sa EU.
"Vjerujem da bismo do kraja iduće, 2017. godine, mogli biti blizu nje. Ali, ako mi ubrzamo ili dvostruko ubrzamo ono što radimo sada ili sve naše planove skratimo za pola, a ne da ih stalno prolongiramo, onda možemo maštati o tome da imamo dogodine kandidacijski status i da nismo posljednji u nizu onih koji žele svoj put vidjeti u EU. On će se mjeriti pojedinačno, neće sigurno biti grupno. Mi moramo shvatiti da je to naš zadatak i da nas niko na tom putu neće pretjerano motivirati. Uvjeren sam, kao što ste ove godine imali problem izbjeglica kao temu, koja ova druga pitanja stavlja u drugi plan u EU, da će se otvoriti mnoga druga pitanja u EU koja neće imati nikakve veze sa proširenjem, koja će proširenje potpuno staviti po strani. Zbog toga je ovo naš posao, naš interes i mi moramo razumjeti, ubrzano prihvatiti uvjete koji stoje, standarde koji tamo već vrijede, čak ih ne trebamo tražiti. Mi sami sebi moramo postaviti jasan plan i njega poštovati", rekao je Čović.
Naveo je kako se o dva pitanja - mehanizmu koordinacije i adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, puno spekuliralo u proteklih sedam mjeseci, ali kako su ta pitanja sada "ostala iza nas".
"Upoznao sam gospođu Mogherini u osmom mjesecu prošle godine da smo mi usvojili mehanizam koordinacije. Razlog radi čega sam je upoznao s tim u direktnom kontaktu je to što je Vijeće ministara BiH 30. jula 2015. usvojilo uvjetno sustav koordinacije, koji je napravljen sukladno Ustavu s tim da je tada bio jedan zaključak, da ga moramo prilagoditi SSP-u kao takvom. Čekali smo jako dugo, ali u konačnici, evo, 26. januara Vijeće ministara BiH je opet jednoglasno, kao i tada u sedmom mjesecu prošle godine, usvojilo te izmjene i dopune, i vidimo čak, ovih dana ih i objavilo, pa je i to nekome bilo iznenađenje”, rekao je Čović.
Prema njegovim riječima, sistem koordinacije će se mijenjati u naredne dvije - tri godine više puta.
"To će se činiti već kako bude išla problematika, kako budemo uočavali određene probleme. Ali, formalno smo ispunili i taj uvjet, kao i drugi - adaptacija SSP-a u koji smo željeli ugraditi sve principe koje je postavljala EU pred nas”, zaključio je Čović dodavši kako je pred vlastima BiH ostalo još mnogo posla, te najavio posjetu delegacije EU koja u BiH dolazi 16. februara.
Predsjedništvu BiH, kako je kazao, predstoji rasprava o okviru za pregovore, koja je biti, kako je naveo, “mukotrpan posao”.
“Postoje dvije točke tog sporazuma koje su ugrubo sporne - jedna se tiče mesa i mesnih prerađevina, a druga mlijeka i mliječnih prerađevina. Treba utvrditi kvote, načine kako se odnositi prema tome. Sve drugo mislim da je spremno za potpis. Vjerujem kako neće trebati puno vremena za korektan dogovor, da ispoštujemo standarde koje je postavila EU s jedne strane, a sa druge da zaštitimo do kraja domaću proizvodnju", pojasnio je Čović.
Što se tiče ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidacijskog statusa, kazao je, bh. vlasti znaju šta trebaju raditi. Samo treba, naglasio je, “pročitati šta je to prije nas uradila Srbija, Crna Gora ili Hrvatska koja je članica EU”, a koje su BiH dostavile dokumentaciju o tome.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH naglasio je kako je jedna od stvari koje BiH što prije treba objava popisa stanovništva sprovedenog 2013. godine. Ocijenio je kako "duboko vjeruje da neće trebati više od mjesec-dva da se objave rezultati popisa stanovništva".
"Mislim da mi imamo sve preduvjete da popis stanovništva proveden 2013. bude javan dokument, da više ne spekuliramo nekim preliminarnim podacima, jer oko te preliminarnosti otvara se jedan niz drugih pitanja. Iako to nije moj posao, u ime Predsjedništva BiH zatražio sam da se taj posao ubrza. I, vjerujem, ako ne do kraja veljače, onda do kraja ožujka bi taj posao trebao biti završen", rekao je Čović.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH naglasio je da je "do nas kada ćemo dobiti status kandidata” za članstvo u EU.
"Vjerujem da u prvoj polovini naredne godine mi jesmo kandidat, a da li ćemo stvarno biti, to ne može jedna institucija ili jedna osoba raditi. Svi moramo dati doprinos, jer svi kažemo da hoćemo. Moramo to praktično pokazati. Ne odmagati na tom putu ako vi ne vjerujete da smo stvarno zreli da predamo aplikaciju i da smo sutra s pravom kandidat. Trebamo znati da mi time nismo postali član EU. Tek onda ide ogroman posao, opet prilagođavanja kompletnog i Ustava i zakonodavstva kroz mnoga od tih poglavlja koja će se otvarati, a sada ih je 35. Tako da sam uvjeren da je, koliko god kratko, realno vrijeme za sticanje kandidacijskog statusa u 2017. godini. Niko nas neće tjerati da dostignemo taj status. To je do nas. Ako želimo konačno pokrenuti BiH, moramo izaći iz te priče i postati kandidat", zaključio je Čović.
Pozvao je sve one koji žele modernu i naprednu BiH, zemlju koja će se u pravom smislu potpuno redefinirati u tom djelovanju i okrenuti naprijed, da ovo razumiju kao "posao i pozicije i opozicije, i onih koji su vlast i onih koji bi trebali prejudicirati vlast". Ocijenio je da je pitanje euroatlanskog puta BiH, strateški odnos prema BiH.
"Dajmo svi doprinos da se ovaj put do kraja otvori. Biće teške teme. Naš napredak je ocijenjen vjerodostojnim kada su u pitanju gospodarske teme, socijalna problematika... Ali, to će biti najteže teme. Sve ovo što smo mi radili, kao što je mehanizam koordinacije, to je vrlo jednostavno bilo odraditi, iako ga radimo dvije godine. On je usvojen 2013, bio razmatran na Vijeću ministara BiH i usvojen na entitetskoj razini. Prava pitanja za nas, pravi ispit za ovu vlast: da li zna šta hoće, može li svim građanima pogledati u lice, to su ekonomske reforme, izmjena zakonodavstva koja će ojačati strane investicije, socijalnu osjetljivost, koju sada svi ne iskazujemo na pravi način. Istina, mi smo se opredijelili za jedno klasično kapitalističko društvo, tržišno uređenje. Mi ga na neki način liberaliziramo u nazivu. Međutim, kroz sve to nije se smjela izgubiti ta socijalna osjetljivost", smatra Čović, koji je dodao kako socijalnu sliku BiH neće popraviti bez otvaranja radnih mjesta, investicija, ali ne u državnom sektoru nego u realnoj tržišnoj utakmici.
Poručio je kako je BiH u nastavku provedbi reformi potrebna stabilna vlast bez koje "ne možemo napraviti niti jedan iskorak".
"Dao sam puni doprinos da imamo stabilnu većinu. Ona je sada, kao i svako malo, na iskušenju u BiH, prije svega, zbog odnosa prema jednoj od stranaka koja čini u FBiH tu parlamentarnu većinu. I, naravno, kao član Predsjedništva BiH, da sam imao obvezu i komentirati neke stvari. Vrlo precizno na pitanje utjecaja, može ga svatko doživjeti tako, ali moja obveza je kao predsjedatelja Predsjedništva BiH ili samo člana Predsjedništva BiH ukazati na neke stvari koje nisu dobre. Ako neko očekuje da ću ja kazati da mi imamo uređenu pravnu državu, onda se grdno vara. Mi to nemamo uređeno. Uostalom, da imamo, zar bismo imali ove probleme u komunikaciji sa EU. Oni upravo očekuju od nas da strukturalni dijalog završimo, ali to ne znači miješanje u rad institucija koje danas imamo", rekao je Čović.
Naveo je da "dok god imamo ovakve institucije, njihove odluke moramo poštivati i oko toga nema rasprave".
"Svi smo mi danas dužni odgovoriti našoj javnosti ako imamo defekte u radu našeg društva bez obzira u kojem segmentu vlasti se on nalazi. Moja obveza je, jer predstavljam instituciju BiH koja je ustavno vrlo jasno precizirana, a koristeći ustavnu obvezu, a ne ovlasti, ukazati da moramo raditi i izgraditi pravnu državu BiH u kojoj će svaki građanin pred zakonom biti apsolutno jednak, u kojoj neće biti montiranih procesa i u kojoj će institucije pravosuđa biti do kraja neovisne od bilo koga. Kada to uspijemo, ja ću biti ponosan da to mogu kazati. Međutim i do tada sve je bolje od anarhije, mislim da sam to deset puta rekao. Naše institucije ima da se poštuju bez obzira ko je u pitanju, da li je u pitanju predsjednik stranke ili vlasti one ili ove. Te odluke se moraju poštovati. Naše je da zajednički gradimo sustav koji će stvoriti tu neovisnost", rekao je Čović.
Osim što je demantirao da je na bilo koji način svojim izjavama vezano za hapšenje i pritvor predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića vršio pritisak na pravosuđe, Čović je odbacio i navode u javnosti da je odlazak porodica iz Livna i BiH u svijet nazvao ispravnim putem koji su izabrali.
"Bojim se da je neko nešto izvukao baš iz konteksta, jer ja sada ne razumijem taj komentar. Uvijek sam imao isti stav: mladi ljudi odlaze zato što ne vide svoju budućnost u BiH. Naše je da stvorimo ambijent da se otvore radna mjesta. Iz BiH se odlazilo posljednjih 100 godina. Otiđite u bilo koji dio svijeta, naći ćete naše ljude koji su otišli odavde i devetstotih godina prošlog stoljeća, osobito kod Prvog, a naglašeno kod Drugog svjetskog rata, pa i nakon posljednjeg rata u BiH. Sada odlaze i mladi ljudi koji imaju posao. Evo, razumijemo da odlaze oni koji nemaju posao, ne vide svoju egzistenciju, jer nemaju od čega živjeti, pa idu, što bi rekli, trbuhom za kruhom. Ali, odlaze ljudi, što je najgore, a dominantno je da uzmu knjižicu iz nekog poduzeća i odlaze, pa čak i kada imaju riješeno stambeno pitanje. To je pokazatelj da ljudi ne vjeruju u ono što mi radimo, ne vjeruju u svoju državu, pa idu tražiti drugi ambijent za svoj život, svoje djece... Ne znam da li sam ja neku riječ viška kazao, pa je netko uzeo kao posebno element ili ga izvukao iz konkteksta, kako je to uobičajeno kazati u novinarskoj raspravi", poručio je Čović.
Ukazao je kako ima stav i obavezu “da se što više radnih mjesta otvori, i da mladi ljudi koji završavaju škole mogu planirati svoju budućnost u BiH, ali da uz to moraju osjećati da im je tu mjesto za živjeti, i da im je ljepše nego u Njemačkoj, Švicarskoj ili negdje drugo".
"Tvrdim da se nigdje ne može lijepo živjeti kao ovdje. Do nas je da uredimo društvo, i ekonomski i socijalno, i da imamo pravnu državu u kojoj će se svako osjećati zaštićen s te strane, da zna ako je napravio prekršaj da ga sljeduje neka odgovornost, ali isto tako, da bude siguran ako nije napravio prekršaj, da to niko neće moći improvizirati. Danas ljudi u životu očekuju mnogo vise od gole egzistencije. Jednostavno, vi morate omogućiti u svakom dijelu BiH da prepoznaju to što oni traže za sebe i svoju obitelj", cijeni Čović.
Poručio je kako će sasvim sigurno lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini biti u oktobru 2016. godine. Bilo bi, smatra Čović, neodgovorno da ih nema u Mostaru.
"Radimo svi zajedno i pokušamo tražiti rješenja za Izborni zakon BiH. Mostar je samo jedna od tema. Tu je presuda Ustavnog suda BiH koju moramo ispoštovati. A, s druge strane, imate odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu o famoznom Sejdić - Finci što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH, kao i puno drugih problema u funkcioniranju dosadašnjeg izbornog zakonodavstva, koje bi trebalo otkloniti. Uvjeren sam da postoji sasvim realno vrijeme da svoju pažnju kada predamo aplikaciju, da bar mi koji nosimo ovaj projekat se bacimo na tu problematiku izbornog zakonodavstva kako bi to u Parlamentarnoj skupštini BiH to završili. Želim da to bude kraja drugog mjeseca. Nema razloga da to ne bude usvojeno pravodobno da bi u listopadu i bili izbori u svim dijelovima BiH bez izuzetka, pa time i u Mostaru", naveo je Čović.
Dodao je kako je ideja bila da se izbori prolongiraju, ali sad cijeni "da za to nema dovoljno kvalitetne većine".
"Hoćemo li uspjeti Izborni zakon BiH promijenit, i to je opet samo do nas, kao što je u našim rukama i naša predaja aplikacije ili kandidacijskog statusa. Jednako tako, Izborni zakon BiH je isključivo do ljudi koji danas imaju vlast u PSBiH. Čak i tu stoji poziv i poziciji i opoziciji. To su neka strateška pitanja za koja ne vidim niti jednog razloga da se dijelimo. Evropski put ne može biti podjela zato što je neko opozicija. Naravno, različito vidimo rješenja, ali nama treba izmjena zakonodavstva jer evidento je da je ovo postalo u puno elemenata ograničenje. Na to nam je ukazala i institucija EU: pitali su nas kako želite dobiti kandidacijski status i biti članica EU, a ne provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava. Dovoljno nam je to pitanje tolerirano. Sada su nam kazali: ne morate za ovu predaju aplikacije riješiti, ali svakako za narednu fazu to moramo završiti. Vjerujem da ćemo u desetom mjesecu imati izbore u svakoj lokalnoj zajednici u BiH”, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za Anadoliju Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH.
