On je naveo kako je to "svakako populistička mjera moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru i državnim službama i javnim korporacijama".
"Taj efekat neće dati neku brzu korist, ali prestat će proizvoditi štetu. Znamo da to svakim danom ima eksplanziju do neslućenih razmjera. Takva nam je situacija da je to jedini amortizer zapošljavanja, ali to, naravno, nekada ćemo morati vratiti nazad. To je jedan od prvih poteza", ocijenio je Novalić.
Odmah potom nova Vlada bh. entiteta FBiH kao drugi korak koji će povući, bit će, naglasio je Novalić, pojednostavljenje obračuna na plaće. Na taj način će se, naglašava budući federalni premijer, "odmah dati poslodavcima signal da će prvo uslijediti pojednostavljenje, a onda u vremenu koje dolazi i smanjenje obaveza na plaću".
"Jedna od akcija je i u sferi socijalnih davanja za boračko-invalidnu populaciju. Planirali smo da ona budu dijelom u vaučeru za kupovinu domaćih produkata, eventualno plaćanje električne energije i telefona. Planiramo i aktivnosti u sferi socijale, da pokažemo da smo socijalno osjetljivi što jesmo, da hoćemo da radimo ekonomsku reformu, koja uvijek ide na štetu socijale. Mi prvo moramo amortizirati taj socijalni udar koga nemamo namjeru kanibalizirati nego amortizirati i održati u zoni snošljivosti. Možemo da pokažemo recimo uvođenje asimetričnog plaćanja električne energije, nešto što je olakšanje onim koji su siromašniji, a opterećenje onima koji to mogu podnositi", naveo je Novalić.
Sam program mjera za privredni rast i zapošljavanje do 2018. godine, kojeg je Novalić predstavio i koji je dobio podršku Glavnog odbora SDA, podrazumijeva osam strateških ciljeva, 49 projekata odnosno programa i 140 aktivnosti.
Smanjenje opterećenja na plaće za dvije do tri godine
Budući federalni premijer naglašava kako je smanjenje opterečenja na plaće najstimulativniji faktor za zapošljavanje.
"Mi smo svjesni da poslodavci mogu bolje, mogu više, ali imaju strah od novih poteza. Svi mogu sigurno 10 do 15 posto povećati svoje poslovanje. Imaju strah od ove situacije, jer je dosta nesređena, obaveze su velike, papirologija je glomazna. Osnovno što jeste, ono što je smetnja povećanju zaposlenosti jesu velike obaveze. One se mogu početi realno smanjivati. Ovo je sada pojednostavljenje, a za dvije do tri godine kada efekat proizvodnje bude jedna druga mjera koja u tom cilju bude predviđena za povući, bit će oslobađanje svih nezaposlenih koji imaju taj status od obaveza prve dvije godine", pojašnjava Novalić.
Cilja se, navodi, na dvije stvari: izvući neke ljude iz sive zone i da to na određeni način bude nagrada, odnosno bonitet svim onim koji bi eventualno imali mogućnost na ekspanziju poslovanja, ali se iz određenog razloga boje.
"Nakon što izvučemo taj određeni broj uz taj bonitet, istina, i uz kaznu malo veću za zapošljavanje na crno, nakon dvije godine će ta grupa ljudi za koju smatramo da će biti oko 30 do 40 hiljada, početi uplaćivati. To što uplate naravno nećemo dati na raspolaganje fondovima koji su dakako već na granici održivosti nego ćemo to vratiti poslodavcima kao realno smanjenje opterećenja. Poslodavci će to moći konzumirati na dva načina: možda će moći malo povećati i plaće ljudima, pa će narasti potrošnja, a dio će možda koristiti u investiranje za ekspandiranje posla", ocijenio je Novalić.
Naglašava kako su izvori kapitala nužni tako da će se osigurati kroz taj dio koji se vraća iz tog povećanog obuhvata. Pri tome, navodi Novalić, "ne postoji mišljenje da treba smanjivati sadašnje fondove zato što su oni na granici održivosti". Njih, zaključuje budući federalni premijer, najprije treba restruktuirati i dovesti u stanje da mogu podnositi manje prihode. To su aktivnosti koje su planirane za naredne godine.
Novalić ističe da je najvažnije smanjenje javne potrošnje koja zauzima oko 46,7 posto bruto društvenog proizvoda i koja je "suzila kapitalno igralište na kojem igra realni sektor".
"Da je realni sektor dvije trećine, a ona trećina, bilo bi uredu. Moramo to mijenjati, ali smo se opet vratili na socijalno osjetljivo društvo. Ne možemo sada reći 20 posto ljudi ide na ulicu jer onda ćemo imati problem opet nezaposlenosti. Kroz moratorij je predviđeno da će prirodni odliv koji je 2,5 posto godišnje značajno smanjiti potrošnju. Ako gledate da je to 100 hiljada ljudi u javnom sektoru u FBiH, onda je to 7.500 do 10.000 ljudi za četiri godine i to je veoma značajan broj. Taj broj se prikazuje kao smanjenje javne potrošnje", naveo je Novalić.
Druga strana će biti harmonizacija plaća, jer "imamo veliki disbalans u plaćama: imamo neki najniži nivo koji ima najveću plaću". Harmonizacijom plaća također, možemo, naglašava Novalić, ostvariti neku uštedu.
"Zaboravljamo svi materijalne troškove: svi govorimo o smanjenju javne potrošnje, svi ciljaju hoće li to biti smanje nje ljudi, a možemo se svi zajedno potruditi da smanjimo materijalne troškove koji su neživa stvar. Šta nas briga, možemo ih smanjiti veoma radikalno da bi smo zadovoljili cilj - smanjenje javne potrošnje. Nije nam cilj smanjenje plaća, niti smanjenje ljudi, zaposlenih, ali prirodnim odlivom je moguće to postići. To radi Hrvatska ovih dana", naglašava Novalić.
Velika očekivanja od Njemačke, Turske i SAD-a
Daleko najveća potrošnja, ističe Novalić, je u kantonima gdje se odvija najviše događaja. To izaziva potrebu, cijeni on, da je u kantonima koji imaju svoja ustavna ovlaštenja, potrebno da se harmoniziraju neki propise da bi svi bili bolji".
"FBiH nema veliki kapacitet zaduživanja, jer ona ima ograničene prihode. Oni su sada na nekih 1,7 milijardi, a godišnje treba 2,3 - 2,4 milijarde KM. To se domiruje iz raznih zaduživanja. Najprije treba smanjiti potrošnju pa se onda zahvaliti se MMF-u. Sasvim sigurno restruktuiranje, odnosno reforma sistema je vrhunska kategorija. Ja znam da bi svi da se to obavi za 15 dana međutim, to nije nastajalo tako kratko pa ne može biti ni izliječeno tako kratko. Morat će se dopustiti vremenu da pođu djelovati efekti na jednoj strani smanjenja javne potrošnje, a na drugoj privrednog rasta koji planiramo kroz bonitete. Ta dva poteza kao jedna vučna sila mogu da dovedu do nekog balansa u budućnosti", zaključio je Novalić.
Ističe da je je nepokriveni deficit FBiH milijardu maraka i da "tu nema alhemije: tu se mora štediti, a s druge strane imati efekte". Sve to treba, navodi svesti na nulu. Privrednicima se, naglašava Novalić, sada nudi da oni u suštini pomognu sami sebi: "Dajte povećajte obuhvat, ali to što povećate vratit ćemo vama."
"Ne možemo sada računati da ćemo mi smanjiti fondove jer su i ovako svi na granici izdrživosti. Ne možemo uzeti odatle da vratimo privredi. To je nemoguće. Održivost socijalne sfere nam je imperativ, jer inače nećemo imati mirno okruženje za reforme", upozorio je Novalić.
Naglašava da su u privrednoj reformi, privrednom i ekonomskom rastu bitne su investicije.
"One su sada kod nas milijardu maraka - 20 posto su državne, 80 posto privatne. Unutar tih investicija osjeća se da naša privreda stagnira. Naši kapitalni potencijali su potrošeni. Znači nemamo rasta. Mi moramo posegnuti za tim vanjskim faktorima i zato se govori o privlačenju stranih investicija. Ali, ne dominantno. Možemo aktivirati neke apstinirajuće investicije koje je ovo naše okruženje možda odvratilo. O tome govori dosta visoka štednja od 8,4 milijarde maraka. Nije išlo u investiranje nego je išlo u štednju. Ljudi jednostavno ili ne smiju da investiraju ili ne znaju šta će sa tim novcem", naglasio je Novalić.
Navodi da govorimo o privlačenju stranih investicija zato što se govori o padu domaćeg kapitala. U tom slučaju, ističe Novalić, moraju se davati boniteti za privlačenje stranih investicija što je također, predviđeno programom. Doduše, ističe Novalić, programom je predviđeno samo privlačenje strateških investitora.
Privlačenje stranog kapitala, navodi, ne može se provesti bez strane pomoći i poticaja: "Došli smo u takvu situaciju i inače smo sve slabašniji. Ne možemo bez strane potpore."
"Austrija je ovdje završila svoj investicioni ciklus u bankarstvo i osiguravajući sektor. Mi naročito puno očekujemo od tri zemlje za koje mi vjerujemo da su prijateljske, a vjerujemo da i one nas percipiraju kao takve. To je svakako Njemačka, Turska i SAD. SAD veoma pozitivno djeluje na ovom prostoru i veoma često potpomažu sve procese koje vode ekonomskom oporavku ili integracijama. U tom smislu i Turska je u fokusu našem najvećem. Očekujemo potporu, ne samo ono što se smatra potporom: da sada napune neki fond već agresivniji dolazak, jer imamo izrađene i ideje i privlačenje stranih investitora je jako liberalno, dramatično, liberalnije nego prije. Očekujemo da u tu zonu privučemo jako veliki broj turskih firmi koje smatramo da su tržišne i prijateljske. Već sada imamo jak turski angažman od studenata koji ovdje studiraju do kompanija i bankarskog sektora. Ali, mislimo da bi taj nivo mogao biti značajno veći", zaključio je Novalić.
Napraviti program koji je za sve prihvatljiv
Budući federalni premijer naveo je kako još nikakvo usaglašavanje nije otpočelo oko pitanja podrške koalicije unutar koalicionog ugovora programu mjera za privredni rast i zapošljavanje do 2018. godine .
"Naglašavamo da je program samo jedan open books - otvoren u kojem i oni mogu ubaciti, bilo bi jako dobro, neke dobre ideje i izbaciti neke koje iz njihovog vidika nisu prihvatljive. U svakom slučaju trebamo napraviti program koji je za sve prihvatljiv i koji je provodiv. Nemojmo ni provoditi ono što je nemoguće i što će bilo ko blokirati. Nema razloga. Očekujem konsenzus na programu koji je otvoren. Da se dogovorimo o tome šta ćemo provoditi", naglasio je Novalić.
Novalić, kao premijer Federacije BiH ne očekuje probleme u saradnji sa kolegama iz bh. entiteta RS bez obzira što se radi o drugom sastavu parlamentarne većine.
"Mislim da to pitanje nije toliko složeno zato što je ekonomija egzaktna nauka. Ona je došla do toga da sada moramo vuči poteze bez obzira dopadaju li se oni nama ili ne. Nikome se ne dopada uzeti i smanjivati javnu potrošnju, tretirati socijalne fondove, prebacivati na javni sektor. To su nepopularne metode. U Delegaciji EU su nam jasno rekli: mora vam biti lošije da bi vam bilo bolje. To je pravilo koje funkcionira. Ekonomija je neumoljiva nauka, ona važi da li je to FBiH ili RS, Srbija, Hrvatska. Potrošili smo sve slobodne agregate kapitala i više nemamo. Sada dobro moramo razmisliti kako stvoriti neke nove. Pa ćemo se onda opet dogovoriti kako da ih trošimo", ocjenjuje Novalić.
On je pozdravio napore ministara vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke, odnosno inicijative EU na deblokadi i ubrzavanju puta BiH ka EU.
"To dolazi svakako u dobrom trenutku, kada smo mi kao društvo shvatili da moramo raditi neke pomake. Nama inače to kada se govori o pridruživanju EU, put prema EU nije toliko bitno da se nađemo u nekom društvu koje je da tako kažemo slobodno, zaštićeno, koje ima veliko tržište. Nama je to bitno zato što je EU razradila sve mehanizme i procedure u kojoj god oblasti da govorite tu imate u sisteme povućene: poljoprivredi, zakonima o radu i radnim odnosima, borbi protiv korupcije, vladavini prava. To su procedure koje su gotove i ne trebate se truditi izrađivati već ih prilagoditi sebi. To je važno. Oni nas guraju na taj put, a mi bi trebali sami odatle da vučemo te procedure koje su jako bitne. Uz to dolazi finansijska pomoć za flegmentiranje tih procedura", zaključio je Novalić.
