Ferhad-begova džamija u Tešnju - nacionalni spomenik i nijemi svjedok burne historije
Kako stoji u vakufnami, ličnoj karti Tešnja, Ferhad-beg je džamiju sagradio" za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva".
Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca... Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju.
Duga historija
Enver efendija Kurtić je posljednjih deset godina imam Ferhad-begove džamije u Tešnju. Završio je medresu u Sarajevu, fakultet u Jordanu i postdiplomski studij u Novom Pazaru na Fakultetu islamskih nauka. Podsjetio je na važnost džamije u Tešnju i njenu dugu historiju.
"Ferhad-begova džamija u Tešnju je sagrađena između 1555. i 1558. godine. Njen graditelj je bio Ferhad-beg, a po pisanim podacima, on je bio bliži rođak sultana Sulejmana Veličanstvenog, a po nekim dokumentima je i sin njegove sestre. Nejasno je odakle Ferhad-beg u Tešnju, a ono što se zna je da je upravo on urbanizirao Tešanj. Sagradio je medresu koja je sa kraćim prekidima radila sve do 1946. godine. Ostavio je 32 dućana kao vakuf iz čijih prihoda se džamija izdržavala. Promjenom sistema vlasti i odlaskom Turske, svaka vlas je pomalo pljačkala ili nacionalizirala dućane, tako da danas ne postoji niti jedan taj dućan iz čijih prihoda bi se džamija izdržavala", priča nam efendija Kurtić.
Džamija je nijemi svjedok burnih događaja u Tešnju. Čak je po pisanim tragovima, 60-tak godina bila van upotrebe jer je izgorila u požaru, pohodom Eugena Savojskog 1697. godine.
Nad glavnim ulazom u džamiju nalazi se natpis ispisan crnim tušem na krečnoj podlozi koji glasi: "Allah je jedan, a Muhammed njegov vjerovjesnik. Godina obnove 1300." (1882./83.).
Što se tiče njenih karakteristika, džamija je potkupolna, sa jednom velikom drvenom kupolom i dvije manje, a s vanjske strane je krov na četiri vode i po nekim pokazateljima i pričama, Austro-ugrska je skinula bakar sa krova za vojne potrebe. Posebna osobina džamije je da su tri male kupole koje se inače grade na sofama, na otvorenom dijelu džamije, ovdje su unutar džamijskog prostora. To je jedna od osobenosti džamije iz turskog perioda.
Proglašena nacionalnim spomenikom BiH
"Ferhad-begova džamija je proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Poslije rata je u nekoliko faza rađena rekonstrukcija. Nakon rata, pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika pristupilo se rekonstrukciji vanjskog dijela krova džamije, a izmijenjena je kompletna građa. Prije šest godina su urađeni radovi u unutrašnjem dijelu, sva malta je obijena, ali se vodilo računa da se sve što se nađe na zidovima, ispod slojeva malte sačuva i to nam je u najvećem dijelu uspjelo. Otkrivene su levhe koje ranije nisu bile vidljive i to iznad i sa strana mihraba, ali i na samom ulazu je otkrivena ornamentika koja ranije nije bila vidljiva", kaže nam imam Ferhad-begova džamije. Dodaje da je u zadnjoj rekonstrukciji saniran harem, urađeno grijanje i popločano je novim kamenom.
Značajan dio sredstava su obezbijedili građani Tešnja, ali i Federalna vlada preko Zavoda za očuvanje spomenika. Da bi kompletan kompleks bio završen potrebno je još uraditi kupolu sa unutarnje strane, ispisati levhe i sanirati kompletnu munaru na kojoj se mogu vidjeti oštećenja.
Ispred džamije se nalazi mezar Ferhad-bega. Mezar je rekonstruisan i saniran poslije Drugog svjetskog rata, a dorađen je i poslije rata u BiH. Epitaf na njegovom nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju. S lijeve strane od ulaza u džamiju nalazi se mezar za koji se vjeruje da je mezar prvog imama Ferhad-begove džamije.
Da bi kompletna rekonstrukcija džamije, munare i dijela unutrašnjosti, bila urađena potrebna su značajna sredstva, a efendija Kurtić je izrazio nadu da bi to moglo biti uskoro.
U Tešnju djeca pohađaju Šareni mekteb. Za grad Tešanj se izvodi vjerska pouka na jednom mjestu. Djeca su kao u školi raspoređena od 1. do 9. razreda, a u mekteb dolaze za dane vikenda gdje im jedan od tri imama održavaju predavanja o islamskoj veronauci. To je pilot projekat, a oko 250 djece prođe kroz mekteb za dane vikenda.
