Prema njenim riječima, radi se na izradi provedbenih propisa i izbora adekvatnog osoblja, a radi osiguranja što kvalitetnijih uvjeta za efikasno pružanje pravne pomoći. Prema Zakonu o pružanju besplatne pravne pomoći, koji je nedavno usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći u tijelima i institucijama BiH je Ured za pružanje besplatne pravne pomoći BiH, koji je unutrašnja organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde.
"Osim službenika ovog ministarstva, kao davaoci usluga zakonom su predviđeni i advokati koji su na listi pružaoca besplatne pravne pomoći i ovlašteni zaposlenici u udruženjima i fondacijama koje su registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći. Način prijave, vođenje i ažuriranje liste pružatelja besplatne pravne pomoći precizno će biti uređeno i kontrolirano odgovarajućim pravilnicima Ministarstva", pojasnila je Bakić.
Navodi da je usvajanjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH dobila Zakon za koji se Ministarstvo pravde BiH zalagalo nekoliko godina i koji je nekoliko puta mijenjan, ali za čije usvajanje nije bilo neophodne podrške parlamenta.
"Sve do stupanja na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći nije postojao zakon koji regulira pitanje besplatne pravne pomoći na nivou države. Na nižim nivoima vlasti besplatna pravna pomoć se i do sada pružala, kroz niz različitih zakona, koji nisu usaglašeni i koji se bitno razlikuju, počevši od entiteta do kantona. Međutim, ovo pravo se nije moglo ostvariti i u državnim institucijama pravosuđa", kaže Bakić.
Ističe da je stupanjem na snagu Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, prvi put svakom građaninu, bez obzira na imovinsko stanje, osigurano pravo na djelotvoran i jednak pristup pravdi u postupku u organima i institucijama Bosne i Hercegovine, bez obzira na to da li ostvaruju ili štite pojedinačna prava, obaveze ili interese.
Bakić napominje da pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sve osobe bez obzira na status i imovinsko stanje.
"Sve druge, zakonom propisane vidove besplatne pomoći, ostvaruju osobe koje primaju socijalnu pomoć - djeca u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljele osobe, osobe koje primaju penziju nižu od prosječne plate ostvarene na nivou BiH, osobe koje su nezaposlene i nemaju drugih redovnih primanja i prihoda, žrtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, tražioci azila, osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, osobe u postupku protjerivanja, apatrid i žrtve trgovine ljudima. Pravo na besplatnu pravnu pomoć posebno ostvaruju i osobe lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći", pojasnila je Bakić.
Dodala je da će prvi put pravo na besplatnu pravnu pomoć imati i osobe oštećene u krivičnom postupku u slučajevima gdje se ostvaruje imovinskopravni zahtjev.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
