BiH
18

I u velikim gradovima manje stanovnika: Etnički najmonolitnije općine u BiH Posušje, Bužim i Bileća

Piše: M. Ć. i A. B.
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
U skladu sa objavljenim konačnim rezultatima popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, vidljivo je da su mnoge općine u našoj zemlji praktično etnički monolitne u korist jednog od konstitutivnih naroda.

Analizirajući podatke Agencije za statistiku BiH, ne računajući općine do 10.000 stanovnika gdje je etnička dominacija najprisutnija, uvidjet ćemo da etnički monolitne općine postoje u svim dijelovima naše zemlje.

Tri općine u Hercegovini, Posušje, Široki Brijeg i Grude, predvode ovu listu.

Naime, u Posušju, koje ima 20.477 stanovnika, čak 20.424 stanovnika (99,74 posto) čine Hrvati. U ovoj općini živi svega 5 Srba (0,02 posto), dva Bošnjaka (0,01 posto) i 12 Ostalih (0,05 posto).

Široki Brijeg ima 28.929 stanovnika, a 28.814 (99,60 posto) čine Hrvati. 45 stanovnika su Srbi (0,15 posto) i 6 Bošnjaci (0,02 posto).

Bileća etnički najmonolitnija

U Grudama od 17.308 stanovnika, čak 17.206 (99,46 posto) čine Hrvati. U ovoj općini živi svega 10 Srba (0,05 posto), 3 Bošnjaka (0,01 posto) i 11 Ostalih (0,06 posto).

Hrvati su dominantni i u Čitluku (98,67 posto), kao i u Ljubuškom (96,76 posto).

Etnički najmonolitnija općina u Bosni i Hercegovini, preko 10.000 stanovnika, sa dominantnim bošnjačkim stanovništvom jeste Bužim, u kojem, od ukupno 19.340 stanovnika, 19.207 čine Bošnjaci, odnosno 99,31 posto. U ovoj općini svega je 8 Hrvata (0,04 posto), 1 Srbin (0,005 posto), te 96 Ostalih (0,49 posto).

Bošnjaci su apsolutna većina i u Kalesiji (97,50 posto), Kladnju (97,15 posto), Ključu (96,33 posto), Cazinu (95,93 posto), Doboj-istoku (95,92 posto), Donjem Vakufu (95,64 posto) i Olovu (95,34 posto).

Bileća je općina sa najdominantnijim srpskim stanovništvom u BiH. Od 10.807 stanovnika, čak 10.646 su Srbi (98,51 posto), 26 Bošnjaci (0,24 posto) i 21 Hrvati (0,19 posto).

Na Palama-RS od 20.909 stanovnika 97,81 posto su Srbi, 186 Bošnjaci (0,89 posto) i 128 Hrvati (0,61 posto).

U Istočnom Novom Sarajevu živi 10.642 stanovnika, a od te cifre su 10.248 Srbi (96,29 posto), 107 Hrvati (1 posto) te Bošnjaci 44 (0,41 posto).

Srbi su apsolutna većina i u Trebinju (96,88 posto), Mrkonjić Gradu (96,27 posto), Laktašima (95,69 posto) i Nevesinju (95,30 posto).

Pad broja stanovnika i u velikim gradovima

Godine 1991. u BiH je bilo 109 općina, najviše stanovnika živjelo je u Sarajevu i to nešto više od 500.000, u Banjoj Luci nešto više od 195.000, Zenici 145.000, Tuzli 131.000, a u Mostaru 126.000 stanovnika. I danas je najveći glavni grad BiH u kojem živi 275.524 stanovnika u četiri gradske općine, a slijede Banja Luka 185.042, Tuzla 110.979, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar 105.977 stanovnika. Ovi gradovi su jedini s više od 100.000 stanovnika.

Primjetno je da u svim većim gradskim centrima danas živi manje stanovnika nego 1991. godine. Istočni Drvar je općina s 1,05 stanovnika po kilometru kvadratnom, a Novo Sarajevo je najgušće naseljena općina sa 7.085 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Popis iz 2013. godine Bosni i Hercegovini će omogućiti razvijanje planova na polju urbanizma, ekonomije i socio-ekonomskih odnosa s drugim zemljama, što je bio preduslov za ostvarivanje navedenih prava.