"Nije tačno da je Komisija završila rad. Istina da bih ja volio da završi uskoro, jer imam brojne obaveze. Ali pred nama su još brojne obaveze proučavanja", kazao je kardinal Puljić koji je član te međunarodne komisije.
Pojasnio je da će Komisija, nakon što završi studijsko istraživanje, predati rezultate Kongregaciji za nauk vjere iz Vatikana. Ta će kongregacija napraviti prijedlog i podastrijeti ga papi Franji koji će i donijeti konačnu odluku o fenomenu u Međugorju.
"O tome kakva će odluka biti ne želim prejudicirati niti govoriti u kondicionalu", podvukao je Puljić.
Kardinal dalje pojašnjava da bi jedno mjesto po crkvenom pravu bilo proglašeno svetištem to ovisi od mjesnog biskupa.
"Postoje u govornom rječniku često mjesta za koje se govori da su svetišta. Međutim, pravno ona nisu svetišta. Mnoga mjesta radi okupljanja brojnih vjernika narod naziva svetištem. Postoje i povijesna svetišta koja su mnogo godina prije postala mjesta okupljanja vjernika i traju godinama te su tradicijom postala svetišta", ističe nadbiskup vrhbosanski.
Na upit da li mu je poznat podatak koliko je do sada Sveta Stolica proglasila zvaničnih svetišta u svijetu, kao mjesta autentične pobožnosti, Puljić nije mogao precizno iznijeti.
"Crkva se ne žuri. Ali vjera ne ovisi od privatne objave. Ti fenomeni mogu biti posebnog značenja za osobe ili zajednice kao poticaj u pojedinom vremenu ili potvrda nečega u životu pojedinca ili zajednice", naglasio je.
Kardinal Puljić u konačnici potcrtava da nije svaki fenomen o kojem javnost govori vjerodostojan.
"Mnogi su znatiželjni, mnogi su gladni duhovnoga, a mnogi žele na jeftin način do Boga", zaključio je.
Međugorje, zbog vjerovanja da se na tom mjestu u Hercegovini prije nekoliko desetljeća ukazala Blažena Djevica Marija, u narodu poznata i kao Međugorska Gospa ili Kraljica Mira, danas pohode milioni vjernika iz cijelog svijeta, zbog čega je postalo jedno od najpoznatijih katoličkih svetišta u svijetu.
Šestero mladih iz župe Međugorje 24. juna 1981. vidjeli su na brdu Crnica, na predjelu zvanom Podbrdo, bijelu pojavu s djetetom u naručju. Četvero od njih, kojima se pridružilo još dvoje mladih, Gospu su na istom mjestu vidjeli i dan poslije. Nekima od vidjelica Gospa se u kasnijim godinama redovno ukazivala, prenoseći im poruke o miru, vjeri, ljubavi, molitvi, obraćenju i postu.
Vatikan do danas službeno nije priznao Međugorje kao zvanično svetište, već kao mjesto molitve.