Katolici u Fojnici zadržali tradiciju takmičenja u tucanju Uskršnjih jaja
Za doručak će pojesti krsnicu-jaja, pećenicu, sir i hljeb koji je posvećen na jučerašnjoj misi u crkvi.
"Dosta toga se promijenilo u običajima slavlja. Promijenilo se i društvo i sistem vlasti. No, ipak je ostalo dosta toga što smo naslijedili od svojih predaka. Imamo više slobode, i zbog te veće slobode svi bi trebali ostati tu", rekao je Tuka na početku razgovora za Klix.ba.
Dugo su se pripremali za ovaj sveti praznik. Sedmicama prije čistili su svoje tijelo i molili su Bogu u okviru korizme.
"Moja baka je pričala da se na čistu srijedu treba oprati suđe u kojima će biti kuhano i služeno meso i mesni proizvodi. Potom se prelazilo na posebnu ishranu. Umjesto ulja koristi se biljna mast, pa prije, ko je uzgajao kukuruz, pravila bi se kukurzuna pura, jer je tada bilo zadovoljstvo da ljudi imaju šta jesti. U tu puru bi se dodavao bijeli luk. Također, sušilo se voće, koje bi se potom kuhalo. Voda od toga bi se ostavljala za piće, a voće za pravljenje poslastica", kaže Tuka.
Ističe kako su prije porodice bile veće i u njima je bilo više djece, te je svako imao svoj zadatak.
"Mala djeca su vodila računa o janjadima. Žene su bile domaćice i one bi plele, tkale, i radile ostale domaćinske poslove. Živjelo se od vlastitog rada. Svako domaćinstvo je bilo domaćinstvo radinosti. Djevojčice bi od 15. godine plele i vezle, spremale ruho, a muškarci bi radili fizičke poslove", prisjetio se Tuka kako je život izgledao prije 60-ak godina.
Kada su u pitanju vjerski obredi i oni su drugačiji danas u odnosu na prošle godine.
"Kao dječaci cijelo vrijeme smo se veselili. Noć prije čiste srijede bi imali sijelo, a u ponoć bi počinjao poklonički život i post. Potom bi išli od kuće do kuće i pjevali pjesmu "Isusove muke" i tako tokom cijele korizme. Na Veliki Četvrtak se radilo, oralo, vodilo računa o stoki i slično, a na Veliki Petak se nije radilo jer je to Dan muka Isusa Krista. U suboru bi se išlo u crkvu na posvećivanje hrane, a nakon mise bi se okupile porodice. Ujutro bi se krsnica pojela za doručak, a tokom dana bi se takmičili u tucanju farbanih jaja. U Fojnci je bio običaj da žene prodaju ofarbana jaja, a mladi momci bi kupili po 50-100 kako bi se takmičili u tucanju i vidjeli ko ima najjače jaje. To jaje bi se čuvalo cijelu sedmicu i na mali Uskrs bi se ponovo odmjerile snage pa bi bio proglašen ceribaša", kaže Tuka.
Dodaje kako prije nije bilo područnih crkava, kao što je slučaj danas, te se pješke išlo u crkvu u Fojnicu. Pješačilo se kilomterima kako bi se otišlo na misu uoči i na dan Usrksa.
"Danas imate auta. Ljudi rade svaki dan pa se pripremaju dan uoči Uskrsa", ističe Tuka.
Na njegovoj trpezi osim krsnice, tu su i ofarbana jaja koja su se posebno spremala. Augustinova kćerka svake godine posebnom tehnikom topljenja voska farba jaja, koja potom potapa u boje i kuha.
U Fojnici je također običaj da na dan Uskrsa svi iz ovog gradića, ali i okolnih mjesta donesu ofarbana jaja od kojih se potom bira najljepše. Nekoliko godina zaredom pobjeđivala je Jelena Cvjetković čija djela možete vidjeti na fotografijama.
Također, zadržala se tradicija masovnog takmičenja u tucanju jaja.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
