Kao obrazloženje odluke, Sudsko vijeće je navelo da "ponovno otvaranje dokaznog postupka ne bi bilo u interesu pravde s obzirom na to da se radi o prijedlogu pred sami kraj suđenja, koji bi svakako doveo do zastoja, te razvlačenja postupka".
Haško tužilaštvo na čelu sa glavnim tužiteljem Sergeom Brammertzom zatražilo je da im se dozvoli ponovno otvaranje dokaznog postupka, kako bi u sudski spis uvrstili forenzičke dokaze o 275 kompletnih i 118 nekompletnih tijela pronađenih u masovnoj grobnici Tomašica prošle godine. Iz Tužilaštva su naveli da bi ovi dokazi bili značajni za dokazivanje "planova i namjera vlasti bosanskih Srba da napadaju sela u općini Prijedor". Karadžić se usprotivio ovakvom prijedlogu.
Edin Ramulić iz Udruženja Prijedorčanki "Izvor" kaže da je ovakva odluka Sudskog vijeća Haškog tribunala bila očekivana.
"Masovna grobnica Tomašica je prekasno ekshumirana. Ona je mogla biti davno prije uvrštena u nekoliko procesa. Ali, to je odgovornost prije svega domaćih vlasti. Spor proces u traženju nestalih je doveo do toga", kaže Ramulić za Klix.ba optužujući Amora Mašovića i Institut za nestale osobe BiH za, kako je kazao, nemar i manipulaciju.
"Odgovornost je prije svega na njemu što grobnica nije ekshumirana na vrijeme kako bi Tužilašvo Haškog tribunala moglo raspolagati dokazima. Pitanje je da li će u ovom konkretnom slučaju biti prikupljeni dokazi i za proces protiv Ratka Mladića", dodaje Ramulić.
Ni Amoru Mašoviću, koji je djelimično bio uključen u prikupljanje dokaza iz masovne grobnice Tomašica, nije jasna odluka Sudskog vijeća.
"Od oko stotinu identifikovanih žrtava iz masovne grobnice Tomašica, više od dvadeset njih se spominju imenom i prezimenom u optužnici protiv Radovana Karadžića. Ovo su nesumnjivo vrlo važni dokazi koji omogućavaju tužitelju da dokaže niz incidenata koji se navode u njihovoj optužnici i zaista mi nije jasno zbog čega je Sudsko vijeće postupilo na ovakav način", kaže Mašović za naš portal.
O optužbama Ramulića na njegov i račun Instituta za nestale osobe, Mašović kaže da mu je odranije poznat stav Ramulića.
"Meni je žao što je to tako. On definitivno ne može da se odredi oko stvarne adrese gdje se problem nalazi. On i njegovo udruženje bivaju honorirani od vlasti iz Banje Luke, a nisu spremni da kažu da su te iste vlasti odgovorne za skrivanje i izmještanje grobnica. Problem Instituta je potpuni izostanak saradnje nevladinih organizacija od kojih su mnoge formirane s ciljem pomaganja u procesu traganja za nestalim osobama. Nažalost, vrlo mali ili neznatan broj njih se bavi time, ali se bave mnogim drugim stvarima", kaže Mašović.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da je iznenađen ovom odlukom Sudskog vijeća podsjećajući na nedavnu posjetu predsjednika Haškog tribunala Theodora Merona masovonoj grobnici Tomašica.
"On je tada kazao da je vidio horor i pomalo sam iznenađen ovom odlukom. Nažalost, nastavlja se ista politika koja je bila i u prethodnom periodu zahvaljujući Meronu. Bez obzira što je obišao tu masovnu grobnicu, on očito nastavlja istim načinom rada kao što je bio i slučaj sa Momčilom Perišićem koji je oslobođen svih optužbi. Očito da ne postoji volja da se zločinci kazne na adekvatan način", kaže Tahirović.
Bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom Amir Ahmić kaže da je Sudsko vijeće ponovo pogriješilo.
"Radovan Karadžić je skoro 20 godina bio van domašaja pravde. Kakva se to pitanja postavljaju oko odugovlačenja postupka? Ne može se upravljati time kad će se pronaći masovna grobnica i kad će se doći do dokaza, možda i odlučujućih, u dokazivanju genocida mimo Srebrenice. Ne može se na takav način sprovoditi pravda a da se u obrazloženju u slučaju Tomašice kaže da će to produžiti postupak i da još nisu formirani forenzički izvještaji. Ovo obrazloženje je u najmanju ruku diskutabilno i, usudio bih se reći, neprofesionalno od Sudskog vijeća. Vjerujem da će tužitelj Brammertz uložiti žalbu na ovu odluku", kaže Ahmić za Klix.ba.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida iz Kanade, komentirajući odluku Sudskog vijeća u slučaju Tomašice, se pita zar Tomašica kao najveća masovna grobnica u BiH, ali i najveća grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, nije krucijalni dokaz za agresorsko genocidne namjere Radovana Karadžića.
"Za preživjele žrtve i svjedoke genocida u Prijedoru Haški tribunal više nije mjerilo istine i pravde, već mjerilo nepravde, poniženja, nemorala i neljudskosti", kaže Ramić.
Karadžiću se u Hagu sudi za genocid u Srebrenici i još sedam općina, uključujući Prijedor, kao i progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Suđenje mu je počelo krajem 2009., a optužba je s izvođenjem dokaza završila u maju 2012. godine.
DNS se "raskukao" zbog Nešića: "Nakon Dodika, još jednom snažnom Srbinu šalje se poruka"
