Koliko praznujemo: BiH ima manje praznika i neradnih dana od evropskog prosjeka
U toku 2016. godine u FBiH će biti ukupno 10 neradnih dana zbog državnih i vjerskih praznika.
Naime, neradni dani bili su 1. i 2. januar zbog Nove godine, te 1. mart koji se obilježava kao Dan nezavisnosti BiH.
Povodom Međunarodnog praznika rada u FBiH će biti neradna prva tri dana maja. Naime, zakonom je propisano da, ako 1. januar ili 1. maj pada u nedjelju, prvim neradnim danom smatra se ponedjeljak te radnici imaju pravo na dva slobodna dana.
U toku 2016. još će samo 25. novembar, Dan državnosti, biti neradni.
Što se tiče vjerskih praznika, radnici imaju pravo na dva slobodna dana, uglavnom za Uksr/Vaskrs i Božić, odnosno za dane Bajrama. Zakonom je propisano da radnik ima pravo odsustvovati ukupno četiri dana zbog vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dva dana računaju kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno odsustvo.
Tako dolazimo do zaključka da će u FBiH ove godine, uključujući i tzv. spajanje, radnici na teret poslodavaca odmarati ukupno 10 dana.
Istina, državne institucije i drugi zaposleni u državnoj administraciji često obilježavaju sve vjerske praznike, ali ni u tom slučaju broj neradnih dana neće biti veći od 14.
Broj neradnih dana u bh. entitetu RS je nešto veći nego u FBiH, posebno u januaru koji u šali često nazivaju i "sveti januar". Tako u RS-u neradno obilježavaju Novu godinu, Dan RS-a, Međunarodni praznik rada, Dan pobjede nad fašizmom, Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a na sve su dodaju i neradni dani zbog vjerskih praznika. RS će, kada se sve sabere, u 2016. godini imati ukupno 13 neradnih dana.
Hrvatska obilježava 14 neradnih blagdana i praznika, a ukupno će se odmarati 16 dana (Nova godina, Bogojavljanje, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Praznik rada, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Velika Gospa, Dan nezavisnosti, Dan svih svetih, Božić, Sveti Stjepan).
U Srbiji će u 2016. ukupno biti 10 neradnih dana (Nova godina, Božić, Dan državnosti, Veliki petak, Vaskrs, Vaskrsni ponedjeljak, Međunarodni praznik rada).
U Srbiji računaju da ih jedan neradni dan košta oko 17 miliona eura, pa je ukupni “gubitak” na godišnjem nivou oko 170 miliona eura.
Crnogorci obilježavaju četiri državna praznika pri čemu svaki od njih obilježavaju po dva dana (Nova godina, Praznik rada, Dan nezavisnosti i Dan državnosti). Svi praznici u Crnoj Gori praznuju se dva dana, a neradni dani su i glavni vjerski praznici. Ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana. Ukoliko je drugi praznični dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan. Također, zaposleni imaju i pravo na po dva neradna dana povodom vjerskih praznika. Tako Crnogorci ukupno mogu računati na 12 neradnih dana u 2016. godini.
Broj neradnih dana u BiH manji je i od broja neradnih dana i u drugim evropskim zemljama. Tako, naprimjer, Njemačka obilježava 10 praznika neradno (Nova godina, Veliki petak, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Praznik rada, Spasovo, Duhovski ponedjeljak, Dan ujedinjenja, Božić i Sveti Stjepan). Istina, uglavnom nema "spajanja" i "prenošenja" slobodnih dana.
Ipak, pojedine savezne države obilježavaju neradno i dodatne vjerske praznike (Sveta tri kralja, Dan reformacije, Tijelovo, Svi sveti) tako da Nijemci ove godine mogu ukupno računati na najmanje 14 neradnih dana povodom praznika.
Austrija neradno obilježava ukupno 16 državnih i vjerskih praznika, s tim da se svaki obilježava jedan dan bez mogućnosti prenošenja ili spajanja.
