Korte je dodao da je donesena odluka o relokaciji sredstava, što znači da će 45 miliona eura, koliko su umanjena sredstva za BiH, otići u druge namjene, to jest na Kosovo te za regionalni projekt stambenog zbrinjavanja interno raseljenih lica i izbjeglica.
"Dvadeset i tri i po miliona eura ide Kosovu u smislu podrške dijalogu i normalizaciji odnosa Kosova i Beograda, a ostatak regionalnom programu stambenog zbrinjavanja. Da nismo uradili ovaj transfer, sredstva bi bila u potpunosti izgubljena u smislu da bismo morali da ih vratimo iz budžeta EU u budžete zemalja članica koja finansiraju sve ovo", pojasnio je Korte.
Kada je riječ o programu IPA 2, koji treba biti realizovan u narednih sedam godina, Korte je istakao da i tu postoje problemi. On je dodao da je veoma važan način utroška tih sredstava, o kojim projektima i strategijama se radi, istakavši kako se stvari u BiH ni po ovoj tački nisu puno pomakle.
"Rad je suspendovan, jer smo se stalno susretali sa problemima. Nije moguće da se postigne dogovor između entiteta o zajedničkoj strategiji za cijelu zemlju koja pokriva period od sedam godina, tj. radi se o mehanizmu koordinacije i sektorskim politikama. Mehanizam koordinacije je jednostavan zahtjev EU, mi želimo da imamo jedan organ, jednu osobu sa kojom ćemo komunicirati, a koja će predstavljati BiH i govoriti jednim glasom vezano za EU pitanja", istakao je Korte, dodavši da je potreban unutrašnji dogovor za ovo pitanje, što je nešto što "nažalost ne funkcioniše u ovoj zemlji".
Pristup sektorskih politika je nešto na čemu EU instistira, nastavio je on, dodavši da zemlja mora napraviti sektorsku politiku za poljoprivredu, životnu sredinu, socijalne politike, upravljanje socijalnim resursima i druge, što čini temelj za predpristupnu pomoć u narednih sedam godina."Koliko će potencijalno sredstava biti izgubljeno nije lak odgovor, s obzirom da još uvijek nisu određeni ukupni iznosi za pojedine zemlje.
Mislim da se radi o 80 miliona eura godišnje za narednih sedam godina", rekao je Korte.
Istakavši kako EU mora poslati jasne signale liderima u BiH, Korte je dodao da mehanizam koordinacije treba dogovoriti što prije, jer će se stvari usložniti ukoliko se to desi na proljeće sljedeće godine, jer do tada već treba postojati pripremljen dokument strategije za narednih sedam godina.
"Sve zemlje zapadnog Balkana ostvaruju značajan napredak vezano za integraciju u EU. Srbija i Kosovo su najbolji primjer, pravi se iskorak u Albaniji. Te zemlje se susreću sa problemima i oni moraju da poduzmu oštre mjere vezano za rješavanje korupcije, vladavine prava i drugih stvari. U ovoj zemlji ne vidimo značajan napredak. Mi intenziviramo razgovore sa vlastima u BiH. Sada je potrebno poslati signal da postoje posljedice ukoliko nešto ne ispunite, a trenutno te posljedice se odnose na smanjenje predviđene pomoći u okviru IPA instrumenata", zaključio je Korte.
