Kreševo kao iz bajke: Gradić s najmanje nezaposlenih, ispunjen ljubavlju, tradicijom i predivnom prirodom
Kada smo stigli u centar bilo je podne i nikoga, osim djece koja su se vraćala iz škole, nije bilo na ulicama. Načelnik Radoje Vidović kazao nam je kako to uopće nije čudno, jer ovdje skoro svi rade. Koliko povjerenje imaju jedni u druge govori i to da se radnje ne zaključavaju ni onda kada nikoga nema u njima.
Čisti planinski zrak, bogata kultura, tradicija i historija smjestili su se u ovo malo mjesto koje se može dičiti prirodnim ljepotama i divnim ljudima koji stoljećima žive u suživotu i prijateljstvu, pomažući jedni drugima bez obzira na ime, naciju i vjeru.
"Ovo je mala sredina i svi se znamo. Veze su isprepletene i dobro je funkcioniralo u prošlosti i sada je isto tako. I mi smo bili pogođeni ratom, ali ovdje je organizovan prvi povratak i nije bilo problema, možda neki pojedinačni slučaj. Procenat se nije značajno izmijenio i Hrvati su i dalji većinsko stanovništvo, a manje procentualno je Bošnjaka. Svi tu žive zajedno, obilježavaju praznike, raduju se... Godinama su pomagali jedni drugima, gradili zajedno kuće, crkve, džamije i dr.", rekao nam je načelnik općine Kreševo Radoje Vidović.
Oko 700 nezaposlenih osoba
Prema nezvaničnim podacima iz popisa stanovništva u ovom mjestu živi 5.638 stanovnika. Ipak, ne može se tačno reći jer je velika fluktuacija ljudi, pogotovo otkako je Republika Hrvatska ušla u Evropsku uniju.
"Dosta mladih ljudi ode jer imaju tamo porodice i rade, pa se vrate. Prisutan je trend iseljavanja mladih koji imaju putovnicu i nadam se da će se smanjiti. Teško je zadržati ljude u moderno doba kada su otvorene sve mogućnosti i ne treba to posmatrati kao veliku negativnost. Ljudi trebaju steći iskustvo i ne trebamo ih zatvoriti. Neka vide kako se drugdje živi, ali neka ostanu vezani za ovaj kraj. Mi ne možemo puno učiniti. Možemo stvoriti privredne preduvjete za posao, srediti komunalnu infrastrukturu, osigurati vodu, struju, dobar put...", kazao je Vidović.
Iako je riječ o maloj općini, ima najmanji procenat nezaposlenosti u Srednjobosanskom kantonu.
"Živi se slično kao i u ostalim općinama. Imamo oko 700 nezaposlenih. Težimo da otvorimo nova radna mjesta i nezaposlenima nađemo posao. Kao mala općina mislim da pružamo maksimalno koliko možemo. Tu je vrtić koji subvenciramo sa 3.500 KM mjesečno, za učenike osnovne škole organizujemo besplatan prijevoz, imamo stipendije i uveli smo naknade za porodilje u simboličnom iznosu od 200 KM čime želimo poručiti da je svako dijete dobro došlo. Pomažemo koliko možemo da svima olakšamo život", istakao je.
Oko 200 osoba rade u Domu zdravlja, Općini, školama, vrtiću i policiji, svi ostali su uposleni u privatnom sektoru.
"Većinom su građani uposleni u građevinskom sektoru oko 40 posto, imamo niz fabrika, metalnu, drvnu i prehrambenu industriju", rekao je načelnik.
Bogata historija i tradicija
Veliki dio Kreševa je zaštićen kao nacionalni spomenik upravo zbog tradicionalnih kuća koje su izgrađene specifičnom tehnikom i većina ih nema temelja. Zbog toga je strogi centar skoro nenaseljen i stanovništvo se iseljava prema drugim dijelovima.
"Dobra strana je što je nacionalno zaštićen, ali je loša jer se niko ne brine adekvatno o tim kućama. Federacija bi trebala dati podršku, ali do sada nije bilo značajne. Te kuće su neuvjetne za život jer nisu prilagođene modernom načinu života, a ne smiju se mijenjati. Poslali smo upite ministarstvima da vidimo kako da riješimo taj problem", kazao je Vidović.
Trenutno je svaka ulica i veliki broj kuća okićen. Organizovan je i niz kulturno-zabavnih manifesticija pod nazivom Advent 2015. kojim se obilježavaju Božićni praznici.
"Tu su promocije knjiga, koncerti na Trgu Fra Grge Martića, dosta udruženja koje realizuju razne aktivnosti. Posebno se zahvaljujem udruženju Citrin koji organizira Geo-kamp i Sajam minerala, te planinarskom društvu "Bitovnja" koje organizuje planinarenje. Možemo reći da pružamo dosta. To ipak nije dovoljno. Nemaju svi adekavtno riješeno zdravstveno osiguranje, male su penzije i sl.", objasnio je načelnik Vidović.
Razvoj turizma
Tako mu se za pomoć najviše obraćaju ljudi koji traže posao i koji trebaju finansijsku pomoć za liječenje, ali Vidović ističe da nema veliki broj takvih slučajeva. S obzirom na to da je grad loše cestovno povezan, trenutno rade na putu kako bi spojili petlju i poslovnu zonu. Time će, nada se, privući investitore i oživjeti tu zonu. Također, počeli su ulagati i u turizam i izradili su šestogodišnju strategiju za ovu oblast.
"Turizam smo prepoznali kao mogući potencijal. Imamo osam nacionalnih spomenika i površinski smo velika općina - 149 kilometara kvadratnih i graničimo sa Kiseljakom, Fojnicom, Konjicem i Hadžićima. Imamo prekrasne planine. Otvorili smo Turistički ured gdje smo zaposlili jednu osobu i izradili turistički vodič. Franjevački samostan gradi muzej tako da će to biti još jedna atrakcija za turiste. Očekujemo da će imati uspjeha pogotovo nakon izgradnje ceste", istakao je Vidović.
Razlika se osjetila već ove godine i imali su nekoliko ozbiljnijih tura turista, a nadaju se da će svim navedenim aktivnostima povećati i broj dolazaka svoje dijaspore.
"Cilj nam je da našim ljudima bude što ljepše i da naše iseljenike privučemo da što češće dolaze. Kad im je lijepo ostajat će duže, povezat se sa svojim krajem i potrošiti novac koji ćemo mi uložiti u dalji razvoj", zaključio je Vidović.
Danas je Kreševo uređen i čist gradić, čiji stanovnici se, kao i stoljećima prije, takmiče u susretljivosti prema posjetitelju. Stara bosanska arhitektura našla je svoje mjesto među zgradama moderne gradnje, a cvijeće ispred stambenih zgrada i privatnih kuća, kao i na javnim površinama, govori mnogo o duhu ljudi koji tu žive. Slično je i u okolnim naseljima. U situaciji kakva je trenutno u našoj zemlji, Kreševo predstavlja i gotovo jedinstvenu oazu sigurnosti. Jedan pogled na ulice Kreševa uvečer ili usred dana sasvim je dovoljan pokazatelj. Stoljećima izgrađivan urbani mentalitet Kreševljaka još uvijek živi u bezbrojnim nijansama svakodnevice pa se svaki dolazak i boravak u kreševskom kraju bez imalo dvojbe može označiti pametno potrošenim vremenom, poručuju mještani.
