Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013-2014., od zemalja regije najlošiji putevi su u Srbiji, a odmah iza nje slijede Makedonija i Bosna i Hercegovina.
Prema posljednjem istraživanju WEF-a, Srbija se nalazi na 119. mjestu od 148 zemalja obuhvaćenih pomenutim istraživanjem. Od više od 40.000 kilometara puteva svih kategorija u toj zemlji, nijedna dionica, osim novih dijelova Koridora 10, ne zaslužuje najvišu ocjenu, niti ispunjava potrebne standarde.
Goran Rodić iz Privredne komore Srbije ranije je izjavio za srbijanske medije da se na izgradnji saobraćajnica u Srbiji angažuju nerijetko sumnjive firme, koje imaju slabu opremu i kadar, a često se dešava da nadzor svoj posao ne uradi do kraja. Štaviše, saobraćajni stručnjaci tvrde da u Srbiji ima čak 16.000 kilometara puteva koje treba hitno obnoviti, za šta treba uložiti 2,2 milijarde eura.
Nakon Srbije, slijedi Makedonija koja se, prema istraživanju WEF-a, nalazi se na 111. mjestu. BiH je jedna od zemalja regije sa najlošijim putevima i cestovnom infrastrukturom, a na listi WEF-a nalazi se na 104. mjestu.
Stručnjaci smatraju da je za BiH veliki problem nepostojanje dovoljno autoputeva te da zemlja nema ni blizu dovoljan broj brzih cesta i autocesta.
Ranija istraživanja su pokazala da će BiH imati loš rejting sve dok ne bude imala razvijenu mrežu autoputeva koji su, osim što popravljaju kvalitet vožnje, prema svim karakteristikama najbezbjedniji i na kojima je najmanja šansa da se doživi saobraćajna nesreća.
Zanimljivo je da bolje i kvalitetnije puteve od gore pomenute tri zemlje regije imaju, primjerice, Vijetnam, Zimbabve, Zambija, Jermenija, Etiopija, Kambodža, Kenija i Trinidad i Tobago.
S druge strane, najbolje puteve u regiji imaju Hrvatska, Albanija i Crna Gora.
Hrvatska je prema kvaliteti puteva u samom svjetskom vrhu. Prema istraživanju WEF-a, Hrvatska je pozicionirana na 21. mjestu na globalnom nivou, Albanija se nalazi na 76., a Crna Gora na 95. mjestu.
Apsolutni lider u regiji po pitanju autocesta je Hrvatska s 1.060 kilometara izgrađenih cesta i još 450 u fazi gradnje ili u pripremi. Slovenija ima oko 600 kilometara uz još 100 u planu. Visoko je i Srbija s 540 kilometara izgrađenih prometnica i 180 u gradnji. Bosna i Hercegovina raspolaže s oko 80 kilometara autoceste. Čak i Kosovo ima 80 kilometara autocesta, a Makedonija 10, uz planiranih još 30, na koridoru Beograd – Solun.
Od ostalih zemalja šireg regiona Balkana, najbolju putnu infrastrukturu ima Slovenija, koja se nalazi na 32. mjestu WEF-ove liste, a iza nje slijede Turska, koja je na 44., Grčka 63., Mađarska 73. i Slovačka na 85. mjestu.
Najlošije puteve na evropskom nivou ima Moldavija koja se nalazi na posljednjem mjestu ove liste, Rumunija koja je na 145., a slijede ih Ukrajina, Srbija i Bugarska.
Prema istraživanju WEF-a, najkvalitetnije puteve u svijetu imaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), a slijedi ih Francuska, Oman, Portugal, Hong Kong, Austrija, Singapur, Švicarska, Finska i Holandija. Od 20 najbolje rangiranih zemalja u svijetu prema kvalitetu putne infrastrukture, njih 10 su evropske, a osam azijske, što znači da su najbolji putevi u svijetu u Evropi i Aziji.
S druge strane, najlošije puteve u svijetu imaju Moldavija, a slijede je Gvineja, Timor, Rumunija, Ukrajina, Haiti, Mozambik, Mongolija, Gabon i Angola. Od 20 najlošije rangiranih zemalja u svijetu prema kvalitetu putne infrastrukture, njih osam su afričke, a sedam azijske, što znači da su najnekvalitetniji putevi u Africi.
Prilikom izgradnje puteva i cesta, propisi dozvoljavaju odstupanje do deset posto, ali to mora da se prijavi investitoru da bi se korigovala cijena, a ako se ne prijavi i nadzor ne reaguje, onda je to zloupotreba, odnosno čista krađa.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
