Kako je istakao glavni istražitelj komisije Omer Kulić, posada aviona napravila je sedam bitnih grešaka, od čega je samo posljednja bila ključna, kada se avion spustio ispod dozvoljenih 1.810 ft. Na konferenciji je istaknuto da pilot koji je upravljao avionom nije bio školovan za tu vrstu letenja.
"Posada aviona uopće nije smjela poletjeti iz Skoplja zbog lošeg vremena u Mostaru, kao što nisu poletjeli ni avioni iz Zagreba i Beograda iz tog razloga. Međutim, oni su krenuli iz Skoplja prije sedam sati ujutro, a tek su u sedam sati sa mostarskog aerodroma mogli dobiti informacije o uvjetima za letenje", rekao je Kulić.
Naveo je i kako posada, između ostalog, nije na osnovu mape napravila analizu za slijetanje na aerodrom, da su isključili autopilota, što ih je moglo spasiti, nisu obratili pažnju na informacije sa kontrolnog tornja na aerodromu, te nisu preusmjerili let prema drugom aerodromu. Zatim su se ranije nego što je trebalo spustili za slijetanje, a kobno je bilo to što pilot nije uspio održati horizontalni let, već je oscilirao u putanji, usljed čega je udario u zemlju i zapalio se, pri čemu su svi putnici poginuli na mjestu događaja.
Od priča o atentatu nema ništa
Ova, nova istraga je otvorena na zahtjev makedonske Vlade koja je bila nezadovoljna prvom istragom, a i sam Kulić je bio zagovornik nove istrage, jer su se pojavile spekulacije o atentatu na Trajkovskog.
"Ispostavilo se, međutim, da od tih priča nema ništa. Mi smo izvještaj u kojem su navedeni svi uzroci koji su doveli do nesreće dostavili relevantnim institucijama, tužilaštvima BiH i Makedonije, kao i ministarstvima prometa dviju zemalja. Sada je na istražnim i pravosudnim organima da odluče o daljnjim koracima", naveo je Kulić.
Istražitelj komisije Muharem Šabić je naveo kako su tokom istrage utvrđeni određeni propusti u avioservisu makedonske Vlade, ali i nadležnoj makedonskoj agenciji.
Usljed toga se desilo da avion Trajkovskog nije ispunjavao uslove da bude plovidben, jedna od dvije crne kutije se nije mogla koristiti jer nije bila zamijenjena na vrijeme po standardima, a avionom je upravljao pilot koji nije školovan za tu vrstu letenja. Da je ova crna kutija bila na vrijeme zamijenjena tačno bi se znalo šta se desilo kobnoga dana.
SFOR nije sarađivao sa komisijom
Kulić je podsjetio da je srušeni avion sa ugljenisanim tijelima pronađen dosta kasno, 25 sati nakon pada, ali i da su po svim patološkim nalazim nakon udesa svi putnici bili mrtvi na mjestu događaja. Istakao je da SFOR koji je tada kontrolisao letačke operacije u BiH nije sarađivao sa komisijom, baš kao ni Direkcija civilne avijacije BiH.
Prema Kulićevim riječima, ovaj izvještaj je završni i dao je sve dostupne odgovore o onom što se desilo, čime bi trebale biti spriječene sve daljnje spekulacije u vezi sa ovom nesrećom. Kompletna istraga je koštala oko 160.000 eura, a neki od dijelova aviona bili su ispitivani u Centru za istraživanje avionskih nesreća u Njemačkoj. Makedonska vlada je prihvatila izvještaj uz primjedbu da nije objašnjeno je li sa aerodoma poslan signal kada je avion pao.
Kulić je dodao kako su za emitovanje rekonstrukcije pada aviona zainteresovani National Geographic, te još neke TV kuće.
Podsjetimo, u avionskoj nesreći u blizini Mostara 2004. godine poginuli su predsjednik Makedonije i osam članova makedonske delegacije i posade.
