Zakon polazi od smjernica baziranima na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti penzionog sistema u Federaciji BiH i pokazanim lošim demografskim izgledima. Ukratko, procijenjeno je kako će, ako postojeći sistem u Federaciji BiH ne bude reformiran, i ako budu nastavljeni ekonomski i demografski trendovi, pad radno sposobnog stanovništva biti preliven na teret zaposlenih/osiguranika i prihode od doprinosa, što bi se prema postojećem sustavu "koeficijenta" (tj. isplati onoliko koliko imaš) nužno odrazilo i na buduću visinu relativnih mirovina i redovnost isplate.
U pripremi ovoga zakona održano je niz sastanaka sa zainteresiranim stranama, između ostalih, sa Savezom samostalnih sindikata BiH, Udruženjem poslodavaca Federacije BiH, te, što je posebno bitno, sa Savezom udruženja penzionera u Federaciji BiH, koji su u pismenoj formi dostavili prijedloge, primjedbe i sugestije na Prednacrt zakona, koje su razmotrene i djelomično usvojene i ugrađene u tekst zakona, nakon čega je zaključeno da Prednacrt može biti dobra osnova za utvrđivanje Nacrta zakona i dalje upućivanje u zakonodavnu proceduru, a da će primjedbe koje nisu usvojene biti dodatno razmotrene kroz javnu raspravu i neposredne kontakte.
Novine ovoga zakona su novi sistem utvrđivanja visine penzija i to uvođenjem bodovne formule. Time je visina penzije bazirana na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima, tako da automatizmom dovodi do određenoga stepena pravičnosti jer će osobe koje više izdvajaju imati i veće penzije. Važno je i da je novim zakonom predviđen mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu mirovinu i to u dosadašnjem iznosu koja će i dalje biti usklađivana s porastom troškova života.
Predviđena je vrijednost općeg boda od 13,6 maraka koja se usklađuje prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzija prema postotku porasta troškova života na godišnjoj razini u Federaciji BiH u prethodnoj godini, prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku. Predloženo je napuštanje sustava koeficijenta i uvođenje redovnoga i transparentnoga usklađivanja mirovina, čime se uvodi najbolja svjetska praksa u mirovinski sustav u Federaciji BiH.
Propisano je i trezorsko poslovanje nositelja osiguranja, kako bi se svi prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje slijevali na jedan proračunski račun" iz kojega bi bile isplaćivane penzije. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina. Zbog složenosti uvođenja, predviđeno je prijelazno razdoblje za uvođenje trezorskog poslovanja u kojemu je potrebno stvoriti financijske i tehničke mogućnosti, koje ne može biti duže od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona. Ostavljena je mogućnost da to bude urađeno i ranije, o čemu odluku donosi Vlada FBiH.
I druga zakonska rješenja dovode do smanjenja pritiska na penzioni sistem jer postupno pooštravaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu i obiteljsku mirovinu, uz izuzetke koji su primjereni socijalno-ekonomskim prilikama u Federaciji BiH, na odgovarajući način proširuju mirovinski obuhvat i stvaraju pretpostavke za uvođenje pravičnih stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranja u dijelu koji se odnosi na staž s uvećanim trajanjem.
Vlada je danas ocijenila kako se radi o vrlo bitnom zakonu, koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH, u smislu osiguranja financijske stabilnosti Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje i osiguranja redovnosti isplate penzija.
Zato će, tokom javne rasprave o tekstu danas utvrđenoga nacrta zakona, Vlada organizirati okrugli stol na kojemu će sudjelovati svi zainteresiranih i imati prigodu dati svoje prijedloge na ponuđena zakonska rješenja.
