Srušeno u potresu prije 49 godina
7

FOTO / Obnavlja se turbe posljednje bosanske princeze u Skoplju

Piše: Adisa Pobrić
Foto: Magazin Diogen
Foto: Magazin Diogen
Zavod za zaštitu spomenika Makedonije raspisao je tender za obnovu turbeta posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević Kotromanić, koja je ukopana u blizini Skoplja u naselju Gazi Baba.

Tender se odnosi na materijal za rekonstrukciju dijela turbeta Kralj K'zi, odnosno turbeta kraljeve kćeri, srušenog 1963. godine, kada je Skoplje pogodio razorni zemljotres. Krajnji rok za prijavu je 7. novembar.

"Princeza Katarina je kćerka bosanske kraljice Katarine Kosače i Stjepana Tomaša Kotromanića. Imala je starijeg brata Sigismunda, a u vrijeme kad je turski sultan naredio pogubljenje kraljevske porodice, djeca su zarobljena u Zvečaju na Vrbasu i odvedena u Stambol. Katarina je imala 9, a njen brat 11 godina", objašnjava za Klix.ba historičar Enver Imamović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i jedan od inicijatora obnove turbeta u Skoplju još prije rata.

Kraljica Katarina se u vrijeme turskog pohoda na Bosnu nalazila u Kozogradu iznad Fojnice, te je pobjegla, prvo u Dubrovnik, a potom u Rim, gdje je i umrla.

Izgled turbeta prije zemljotresa
Izgled turbeta prije zemljotresa
O Sigismundu se zna mnogo više nego o njegovoj sestri. On je u Istanbulu primio islam i promijenio ime u İshak Bey Kraloğlu (Kraljević), postao je poznati vojnik i sandžak-beg. Vjeruje se da je princeza Katarina također primila islam, da je živjela i umrla u Skoplju, a jedna je od malobrojnih žena kojima je podignuto turbe. Prema nekim podacima, bila je povjerena na odgoj i čuvanje Isa-begu Ishakoviću. Nije poznato kad je tačno umrla, ali se vjeruje da je bila djevojka.

Prema riječima historičara Imamovića, još 1993. godine bilo je planirano da tadašnji predsjednik Alija Izetbegović posjeti njeno turbe i prouči Fatihu te da se pokrene akcija obnove, jer je riječ o posljednjoj bosanskoj princezi i simbolu naše državnosti, a taj potez je bio važan i za podizanje morala ljudi i isticanja značaja državnih vrijednosti. Ratne okolnosti su Izetbegovića spriječile da ode u posjetu Skoplju, a na konkretnu akciju u oblasti obnove moralo se čekati na makedonski Zavod za zaštitu spomenika kulture.

Inicijativi za obnovu se pridružio i bh. književnik Sabahudin Hadžialić, posjetivši grob koji je među Makedoncima malo poznat, na kojem je zatekao ruševine i gomile smeća.

Posljednje princezino počivalište moralo je čekati 49 godina da se pokrene pitanje njegove obnove, što je projekt koji bi, prema procjeni profesora Imamovića, trebao koštati oko 10.000 KM.