Poslovanje u minusu: U šta su zenički vrtići potrošili 2,5 miliona KM za četiri godine?
Povijest ove ustanove, iznosi koji se dobijaju iz budžeta, te koji se troše, kako se posluje, govore da JU Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica ni po kojem osnovu nije realno održiva.
Putem tekućih i kapitalnih transfera, Vijeće grada Zenica je u periodu od 2011. do 2015. godine potrošilo skoro 2,5 miliona KM u svrhu finansiranja Javne ustanove (JU).
Međutim, kako CPA saznaje, finansijski rezultat za 2014. godinu otkriva da JU ima negativan poslovni rezultat od 101.711 KM uz neisplaćene obaveze prema zaposlenim u iznosu od 208.715 KM. Istovremeno, usluge privatnih vrtića se naplaćuju, ali cjenovna odstupanja nisu drastična u odnosu na cijene usluga koje su definisane od strane JU.
"Za razliku od JU, privatni vrtići nisu uključeni u tekuće i kapitalne transfere grada Zenice. Iako ne podliježu jednakom tretmanu, privatni vrtići su većinom u prethodne tri godine iskazali pozitivan finansijski rezultat. JU su za ukupni nivo zadovoljstva od roditelja dobili prosječnu ocjenu od 4,65 dok su privatni vrtići ocijenjeni sa prosječnom vrijednošću od 4,76. Anketiranje je pokazalo da su privatni vrtići u mogućnosti pružiti i da pružaju kvalitetniju uslugu od javnog sektora", istakli su u CPA.
Ostale prednosti su da je "radno vrijeme fleksibilnije kod privatnih ustanova" koje su i ekonomski samoodržive, što nije slučaj sa JU. Rad JU je veoma upitan, čak i u slučaju kada bi izjednačili cijene sa privatnim sektoroma. Štaviše, da bi bila samoodrživa, JU bi morala povećati svoje cijene za više od sto posto, odnosno, cijene usluga JU bi trebale biti skoro pa duplo veće od cijena koje nudi privatni sektor.
"Ova subvencija je ekvivalent otvorenih 25 firmi sa početnim kapitalom od 100.000 KM. Tim novcem mogli bi biti kupljeni svakom djetetu u Zenici po jedan tablet ili čak i po jedan laptop. Mogli bi osloboditi poslovni sektor raznih dadžbina. Umjesto toga, finansira se nešto što uporno troši novac, a nije održivo", smatraju u CPA, i to potkrijepljuju iscrpnom analizom.
Pročitajte cijelu analizu na ovom linku
CPA je objavio i prijedlog mjera, od postepenog gašenja, do najgore opcije, statusa-quo! Pomenuti dokumenti su dostavljeni nadležnim institucijama, Gradskoj upravi, političkim strankama koje odlučuju, u nadi da će odgovorni organi adekvatno reagovati. Cilj CPA je da svojim aktivnostima doprinosi podizanju svijesti o ideji slobodnog tržišta, preduzetništva, slobode i nezavisnosti te nastoji da bude jak i iskren partner preduzetničkom sektoru i da zajedničkim snagama doprinesemo promjeni stanja u BiH.
