Mnogi građani Goražda, bivši pripadnici Armije RBiH i zvaničnici položili su cvijeće na spomen-obilježje te odali počast borcima koji su za slobodu grada na Drini položili živote.
Opsada grada na Drini duga 1.336 dana počela je u rano jutro 4. maja 1992. godine. Prve granate ispaljene su na civilne ciljeve u Goraždu, zgradu općine, pošte... Ljudi koji pamte prve dane opsade kažu da je ovo ujedno bio i početak borbe za odbranu grada i slobodu. Iako slabo naoružani i bez pomoći, Goraždani su izdržali najgore trenutke.
"Kad je počelo, pogledam oko sebe, jedan čovjek drži pištolj, drugi neku cijev od vodovoda i pomislio sam Bože dragi zar ovim da se suprotstavimo", sjeća se Goraždanin Salko Rogo.
Ipak, branioci Goražda su uspjeli odbraniti grad, domove i porodice, iako izloženi svakodnevnom granatiranju teške artiljerije i pod snajperskom paljbom, s obzirom na to da su položaji srpskih snaga bili iznad grada koji je bio kao na dlanu.
Goražde je tokom opsade duge tri i po godine platilo veliku cijenu, a prema nekim procjenama u ovom gradu je poginulo više od 4.000 ljudi, pripadnika Armije RBiH, ali i civila, staraca, žena i djece.
Preživjeli borci, 23 godine nakon tih događaja uglavnom nisu zadovoljni statusom onih koji su branili slobodu.
"Apelujem na mlade ljude koji su danas u vlasti i koji nisu opterećeni nekim hipotekama da povedu više računa o preživjelim borcima, a mladim generacijama da historiju ovog područja uče od svojih roditelja", kazao je ovom prilikom ratni komandant Abduselam Sijerčić-Pelam.
Još jedno razočarenje među stanovnicima Goražda je činjenica da ni nakon 23 godine od početka opsade grada nema nijedne optužnice za ratne zločine nad civilima. A samo jedan od dokaza da su se zločini dogodili u ovom gradu je spomen-obilježje podignuto u znak sjećanja na 148 djece ubijene tokom opsade grada.
Građani Goražda najbolji su svjedoci događaja koji će u historiji ovog područja ostati zabilježeni kao vrijeme početka borbe za opstanak i prava da žive u slobodnoj zemlji ravnopravnih naroda, a slobodu su izborili bez vode, struje, slabo naoružani i pod stalnim agresorskim napadima te uz činjenicu da su agresorske snage činile sve da obustave i humanitarnu pomoć namijenjenu građanima Goražda koje je zajedno sa Žepom i Srebrenicom bilo proglašeno "zaštićenom zonom".
U znak sjećanja na Dane otpora u Goraždu i narednih dana će biti organizirani određeni sadržaji, izložba ratnih fotografija i naoružanja iz kućnih radionica, historijski sat o formiranju ratnih brigada i njihovoj ulozi u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, a predavanje o temi "Zločin nad civilima Goražda za vrijeme opsade 92-95, s posebnim osvrtom na zločine nad djecom" održat će Muamer Džananović.
U srijedu 6. maja planiran je obilazak mezarja šehida i poginulih boraca u BPK Goražde i okolnim općinama RS.
Slovački načelnik obukao uniformu pa otputovao u Moskvu da preda 50 hiljada eura donacije
