"Istražujući genocid IGK kao samostalna naučnoistraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će uticati i djelovati na svijest lidera da bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda", kazao je u intervjuu za Agenciju FENA direktor IGK-a dr. Emir Ramić.
U tom kontekstu, podsjeća Ramić, IGK je pozvao UN i druge međunarodne organizacije da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Genocid počinjen u BiH izučava se u kanadskim školama.
"Poslije pet godina intenzivnog lobiranja kanadski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o genocidu u BiH. U parlamentarnoj proceduri je i zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, (Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulirati sopstvenim državnim zakonom)", kaže Ramić.
Mišljenja je da samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost.
Na pitanje da li je opravdano otvaranje jednog takvog instituta, Ramić je kazao da ideja Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA za osnivanjem IGK se pokazala potpuno opravdanom.
"Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti", rekao je Ramić.
Od formiranja, ističe on, IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.
Ta opravdanost, dodaje Ramić, najbolje se vidi i u uspjehu koji je postigao IGK, naime, pokrenut je multidimenzionalni naučnoistraživački projekt borba protiv negatora genocida, poziv Darku Trifunoviću, negatoru genocida u BiH, da učestvuje na evropskom kongresu policije je povučen, i njegovo učešće je otkazano.
Također je Srđi Trifkoviću, negatoru genocida u BiH i propagatoru antimuslimanske kampanje, zabranjen ulaz u Kanadu, podržana je inicijativa za osnivanje kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu, organizovana stalna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava.
"Također je genocid u Sarajevu prezentiran Kanađanima i kanadskim univerzitetima, podržan projekt spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida, Kanadska vlada je podržala obilježavanje Dana bijelih traka u Kanadi. IGK je bio inicijator mnogih važnih dokumenata", naglašava Ramić.
IGK je do sada ostvario saradnju s brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.
Ramić posebno ističe saradnju s Međunarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom “ Svijet bez genocida”, Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bosansko- američkim savjetodavnim vijećem i drugim.
Kada su u pitanju pojedini svjetski autoriteti u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, prijatelji IGK-a su Francis Anthony Boyle, David Pettigrew, Marko Attila Hoare, Tilman Zülch, Florence Hartmann, Daniel Feierstein, Ron Haviv, John L Esposito i drugi.
Dosadašnja iskustva i saznanja IGK-a u oblasti istraživanja genocida, ističe Ramić, predstavljaju osnovu za profiliranje i usmjeravanje istraživačkih i obrazovnih projekata u bližoj i daljnjoj budućnosti i naučnoj aktivnosti. Posebnu pažnju IGK će posvetiti obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživača u oblasti istraživanja genocida. U našem internacionalnom ekspertnom timu imamo više od 20 mladih intelektualaca, spremnih da se posvete istraživanju zločina genocida.
"IGK ima svoj internacionalni ekspertni tim sastavljen od više od stotinu najeminentnijih svjetskih autoriteta iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda. Korespondencija internacionalnog ekspertnog tima s ICTY-em je imala značajnog odjeka kako u javnosti, tako i kod pravnih autoriteta ICTY-a. IGK sarađuje s nekoliko istaknutih svjetskih organizacija o pitanju sudskih procesa koji se trenutno odvijaju u Haškom tribunalu", rekao je Ramić.
Osvrćući se na trenutnu političku situaciju u BiH Ramić kaže da se BiH nakon agresije i genocida nalazi u najdubljoj krizi u svim domenama života, od ekonomije i politike do kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja.
Mišljenja je da je potrebna kritična masa građana u matici i dijaspori koja će organizovano dići glas protiv dejtonskog besmisla, jer Dejtonski ustav generira političke sukobe i nesporazume, on je diskriminatorski za svakog Bosanca i Hercegovca a da je „Ustav Republike BiH bio Ustav parlamentarne demokratije“.
"Ipak, bez obzira na trenutno teško stanje nikad se neće steći uvjeti za prekrajanje granica države BiH, niti će se ikad steći uvjeti za odvajanje ili prisvajanje ni najmanjeg dijela jedinstvene i suverene teritorije države BiH. Ako je država BiH sačuvala svoje državne granice u agresiji i genocidu onda treba da bude svima jasno da su u miru njene granice isto tako svete, nepromjenljive i nedodirljive", rekao je u intervjuu za Agenciju Fena dr. Emir Ramić, predsjednik Instituta za istraživanje genocida Kanada .
