Ovo pitanje dominira političkim životom BiH već četiri godine. Provedba presude je uslov za "kredibilnu aplikaciju" BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Međutim, postoji opasnost da će i ovaj posljednji pokušaj da se pronađe rješenje propasti, kao i mnogobrojni prethodni pokušaji, upozorava Gerald Knaus, predsjednik Evropske inicijative za stabilnost (ESI).
U izvještaju ESI-a "Lost in the Bosnian labyrinth. Why the Sejdic-Finci case should not block an EU application" (Izgubljeni u bosanskohercegovačkom labirintu. Zašto slučaj Sejdić-Finci ne treba da blokira aplikaciju za članstvo u EU) izneseno je mišljenje da je politika EU da blokira bh. aplikaciju za članstvo u EU zbog nedostatka rješenja kontraproduktivna i da je treba razmotriti.
Knaus ponavlja tri razloga na kojima ESI bazira svoj stav.
Ustav Bosne i Hercegovine nije "rasističan". Sličan je ustavu i izbornim mehanizmima u nekoliko država članica EU - u Belgiji, Italiji (Južnom Tirolu) i Kipru. BiH sistem je čak i liberalniji. Jevreji i Romi mogu biti izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda ako se izjasne kao bošnjački Jevreji, hrvatski ili srpski Romi ili u nekoj drugoj kombinaciji. Pojedinac koji se želi kandidovati na izborima ima punu slobodu da sam odredi svoj identitet kada se registruje kao kandidat. To nije vezano ni za kakve objektivne kriterije i izjašnjavanje važi samo za te izbore, a već kod sljedećih izbora može biti drugačije. U 2004. je Kipar postala država članica EU sa ustavom koji prepoznaje samo pripadnike grčke zajednice i turske zajednice kao moguće glasače i kandidate. UN-ov plan Kofija Annana za Kipar se zasniva na istim principima, a EU ga je na veliko pohvalila.
Bosna i Hercegovina ne krši temeljna ljudska prava. Centralno i najkomplikovanije pitanje izbora članova Predsjedništva BiH ne krši prava koja proizilaze iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ono predstavlja kršenje protokola 12 Konvencije. Ovaj protokol je do sada potpisalo samo 8 od 28 zemalja članica EU.
Sejdić i Finci nije pitanje sistematskog kršenja međunarodnih obaveza od BiH. BiH ima manje neprovedenih slučajeva odluka Evropskog suda za ljudska prava (17 slučajeva) nego 21 država članica EU. To znači da je nivo implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava BiH bolji nego većine zemalja članica EU.
Sastanak u Briselu, zakazan za ovaj četvrtak, 10. oktobra, bi trebao biti posljednji takve vrste. Najbolje bi bilo da lideri BiH do tada pronađu i predstave rješenje. Međutim, ako se to ne dogodi, EU treba preispitati svoju trenutnu politiku blokiranja aplikacije. Bosna i Hercegovina može provesti presudu Suda za ljudska prava kao dio šire reforme ustava koja će se svakako morati provesti tokom procesa pridruživanja. Presuda ne treba biti preduslov. Postavljanje takvog preduslova je bila greška, ističe Knaus.
"Ako nema rješenja, mi predlažemo da se BiH uprkos tome kandiduje za članstvo u EU, obrazloži razloge zašto još nije uspjela sprovesti odluku Sejdić i Finci i čvrsto obeća da će to uraditi tokom procesa pridruživanja", navedeno je u saopćenju za javnost.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
