Osnovni spor nastao je zbog onoga što stručnjaci nazivaju “jedinstvena metodologija obrade podataka”, pri čemu je ključna kontrola kontingenta rezidentnih i nerezidentnih stanovnika.
Pojednostavljeno, sporno je kako će se od ukupnog broja popisanih odrediti ko su oni koji stalno borave BiH te će kao takvi ući u konačan broj stanovnika BiH.
Iz Agencije za statistiku BiH potvrdili su nam kako još uvijek nije postignut dogovor o ovom spornom pitanju.
“U završnoj fazi je proces uređivanja i kontrole podataka, što podrazumijeva primjenu seta pravila na osnovu kojih će se identifikovati rezidentno stanovništvo i njegove demografske karakteristike. Predstavnici statističkih institucija, zajedno sa međunarodnim ekspertima, trenutno rade na pripremi prijedloga pravila za obradu ukupnog broja stanovnika (rezidenata) koje će razmotriti i usvojiti Centralni popisni biro”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.
Kako je za Klix.ba potvrdila osoba koja je od samog početka upućena i na neki način uključena u cjelokupan proces, sve dok se ne dogovori ova metodologija nije moguće objaviti konačne rezultate popisa.
Također, naši izvori su nam potvrdili kako je cijelo pitanje dobilo izrazitu političku dimenziju te da ga neće biti moguće riješiti na nivou struke.
O čemu se radi?
Oko 91 posto popisnica su potpuno jasne i tu se radi o stanovnicima koji su stalno nastanjeni. Također, oko 2 posto stanovnika se jasno izjasnilo da tu ne žive stalno tako da ni te popisnice nisu sporne. Ostaje nekih 5-6 posto popisnica koje su sporne. Na osnovu usvojene metodologije bi se odredilo ko je od tih stanovnika stalno nastanjen u BiH, a ko nije.
Spor je nastao kad se Vlada RS direktno umiješala u proces donošenja metodologije. Stav Vlade RS je da se prilikom određivanja ukupnog broja stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu obavezno poštuje princip konzistentnosti rezidentnog statusa sa mjestom rada/školovanja, saopćeno je iz entitetske vlade.
Ako se prihvati ovaj stav Vlade RS, onda bi ključno postalo 40 pitanja na kojim smo se izjašnjavali gdje radimo i gdje se školujemo. Tako bi u ukupni broj stanovnika ušli samo oni koji se na području BiH školuju ili rade, dok svi oni koji se trenutno školuju van BiH ili rade van naše države ne bi ušli u konačan zbir rezidentnog stanovništva.
Prema različitim procjenama, zavisno od usvojene metodologije, broj rezidentnog stanovništva mogao bi se u konačnici smanjiti za oko 300.000
Stav Vlade RS-a navodno u potpunosti poštuje Republički zavod za statistiku RS-a čiji su čelnici članovi Centralnog popisnog biroa BiH.
S druge strane su oni koji se zalažu za tzv. minimalni set pravila na osnovu kojih bi se utvrdilo ko je rezidentni, a ko nerezidentni stanovnik. Ovakav stav podržan je i u izvještajima IMO (Međunarodna operacija za Monitoring BiH) tima, ali i od nezavisne talijanske konsalting kuće koju je angažirala Evropska komisija. Ipak, IMO tim je domaćim institucijama ostavio da pronađu konačni dogovor.
Minimalni set pravila podrazumijeva 29 pravila ili eliminatornih kriterija na osnovu kojih bi se utvrdio ukupan broj rezidentnog stanovništva. Republika Srpska, s druge strane, insistira da bude 49 pravila na osnovu kojih bi se odredilo ko je rezident.
Ukoliko bude usvojen zahtjev Vlade RS, prema nekim procjenama ukupan broj popisanih u ovom entitetu mogao bi biti manji za oko 100.000, pri čemu se u većini slučajeva radi o Bošnjacima. Međutim, istovremeno bi bio znatno smanjen broj stalnih stanovnika i u onim dijelovima Hercegovine gdje znatan broj stanovnika radi van BiH.
Kad će biti objavljeni konačni rezultati?
Prema analizama stručnjaka, kad se konačno usvoji metodologija na osnovu koje će se odrediti ko su rezidentni stanovnici, tek za mjesec dana moguće je početi objavljivati konačne rezultate popisa.
Međunarodne statističke institucije već su pismeno upozorile Agenciju za statistiku BiH, ali i Vijeće ministara BiH, da je popis stanovništva doveden u pitanje.
Također, nedavno se s čela Agencije za statistiku BiH povukao direktor Zdenko Milinović, koji je bio na čelu Agencije kroz cijeli proces priprema za popis i samog provođenja propisa. On je imenovan na drugu funkciju, dok je Vijeće ministara imenovalo dvoje vršilaca funkcije direktora.
Pismo predsjednika IMO tima Petera Everasa, koje je institucijama stiglo početkom februara ove godine, naglašava da se odluka mora donijeti hitno i to do marta ove godine. Novo pismo stiglo je prije nekoliko dana i u njemu su sadržana ista upozorenja, ali i mišljenje da je popis doveden u opasnost zbog odugovlačenja.
Fadil Fatić, jedan od vršilaca dužnosti direktora Agencije za statistiku BiH kaže za Klix.ba da se može desiti da, ukoliko se pravila ne usvoje u toku ovog mjeseca, bude prolongirano objavljivanje konačnih rezultata.
“Kažem da se može desiti, ali to ne znači da će se i desiti”, naglašava Fatić.
Nova sjednica Centralnog popisnog biroa zakazana je za petak, ali problem koji sada može nastati jeste pitanje kvoruma. Naime, zbog smjene vlasti trebaju biti imenovani novi članovi Centralnog popisnog biroa, kao i sam koordinator za popis u ime Vijeća ministara BiH, što je do sada bio Damir Hadžić.
Fatić naglašava da je najbitnije da se usvoji metodologija koju će priznati međunarodne statističke institucije, prije svih IMO tim koji će potvrditi ispravnost podataka te EUROSTAT.
