Šta poslije 1. maja: Hiljade bh. građana traže sezonske poslove, Hrvatska najprimamljivija
Do zvaničnih i potpunih podataka koliko Bosanaca i Hercegovaca radi sezonske poslove van naše zemlje teško je doći. Takve podatke nemaju ni u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koja je krovna institucija za zapošljavanje u BiH.
Prema nekim procjenama, svake godine u Hrvatskoj sezonske poslove radi oko 20.000 Bosanaca i Hercegovaca, a nakon Hrvatske najprimamljivija je Crna Gora gdje ih je upola manje.
Rad nacrno
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Klix.ba pojašnjavaju kako je više razloga zašto ne postoje precizni podaci.
Naime, većina poslodavaca sezonske radnike ne traže preko zvaničnih institucija već na različite druge načine. Pored toga, postoje i lični kontakti, odnosno poslodavac često zove uvijek iste osobe da za njega obavljaju sezonske poslove. Također, značajan broj naših državljana imaju dvojno državljanstvo, tako da odlaze raditi u onu zemlju čije državljanstvo imaju.
No, najveći problem je što značajan broj sezonskih radnika ustvari radi nacrno. To je posebno slučaj sa Hrvatskom koja izdaje vrlo mali broj, svega nekoliko stotina, radnih dozvola za Bosance i Hercegovce. Crna Gora je prošle godine za bh. radnike odobrila kvotu od 4.400 radnih dozvola.
“Kvota radnih dozvola koju odobrava Hrvatska za bh. radnike je vrlo mala, i zbog toga značajan broj radnika radi nacrno”, kažu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Što se tiče vrste poslove koje najčešće rade Bosanci i Hercegovci, to su uglavnom poslovi u ugostiteljstvu ili građevinarstvu.
Hrvatska, kako bi spriječila ulazak radnika iz BiH koji rade ilegalno u građevinarstvu vrši rigorozne kontrole svih osoba koje prelaze granicu. Onima koji sa sobom nose bilo kakve mašine ili građevinski alat uglavnom se onemogućava ulazak u zemlju.
Šta rade i koliko zarađuju
Ugostiteljstvo je posebno atraktivno jer poslodavci osiguravaju smještaj i hranu za radnike. Što se tiče zarade, Bosanci i Hercegovci koji su imali iskustva rada na sezonskim poslovima za Klix.ba kažu kako je teško reći prosječni iznos koji se može zaraditi.
“Zavisi to od mnogo stvari. Zavisi i kakva je općenito turistička sezona. Ako ima gostiju, ima i bakšiša, a to vam automatski može uduplati zaradu”, kaže za Klix.ba Marin koji već nekoliko godina konobariše na Jadranu.
On dodaje da se zarade kreću od 400 eura, ali i da postoje slučajevi gdje su te zarade enormno veće.
“Postoje kuhari koji za mjesec dana zarade i po nekoliko hiljada eura”, kaže Marin.
Pored Hrvatske i Crne Gore, Bosanci i Hercegovci odlaze i u druge zemlje raditi sezonske poslove. Slovenija, Austrija, Njemačka, Finska samo su neke od zemalja, a pored turizma i građevinarstva, Bosanci i Hercegovci često rade na branju voća i povrća.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH pozivaju da im se obrate svi građani koji namjeravaju da idu raditi sezonske poslove van BiH. U ovoj agenciji mogu dobiti podatke o tome koji su im dokumenti potrebni da bi legalno radili u nekoj zemlji, a mogu dobiti i svaku drugu vrstu pomoći.
U Prači konstituisana općinska vlast, Senad Mutapčić iz SDA predsjedavajući vijeća
