Vlada Federacije BiH je u decembru prošle godine utvrdila i uputila Parlamentu FBiH na razmatranje četiri prijedloga zakona kojima se općine Tuzla, Zenica, Bihać i Široki Brijeg uspostavljaju kao gradovi.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je na sjednici u martu prihvatio nacrte ovih zakona, ali oni još nisu razmatrani u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Federalni ministar pravde Zoran Mikulić kazao je u izjavi za Agenciju Fena da je zaključcima o prihvatanju nacrta zakona zadužen predlagač da prilikom izrade prijedloga zakona ima u vidu sugestije, primjedbe i prijedloge iznesene u raspravi, kao i one koje su dostavljene u pisanoj formi.
"Isto tako, predlagač je zadužen da organizira i provede javnu raspravu u trajanju od 60 dana, u skladu s odredbama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o proceduri za organizaciju i provedbu javne rasprave, u koju će biti uključena stručna javnost i Savez općina i gradova FBiH", kazao je ministar Mikulić.
Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović smatra da je danas Bosna i Hercegovina u situaciji da ima najmanje gradova u Evropi i svijetu, a u odnosu na broj stanovnika.
"Tuzla je davno bila spremna, još koncem 19. stoljeća do 1945. godine, onda je ustav odredio da to više nisu gradovi, nego općine. Mi smo među inicijatorima Zakona o osnovama lokalne samouprave koji omogućava da bude realizirano ono što predviđa i teorija i praksa cijeloga svijeta i cijele Evrope, da Tuzla bude na spisku gradova", kazao je Imamović u izjavi za Agenciju Fena.
Podsjeća da je Općinsko vijeće Tuzla na sjednici 30. januara 2007. godine donijelo Odluku o proglašenju Grada Tuzle i zaključak o pokretanju inicijative za izradu zakona o uspostavi Grada Tuzle, te je takvu odluku donijelo i Općinsko vijeće Zenice.
"Mi smo prije nekoliko godina donijeli odluku u skladu sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave i sve smo uvjete ispunili. Zamislite, na spisku gradova nema Tuzle i Zenice, oni koji ne poznaju dobro BiH pregledaju taj spisak, a nas nema", naveo je Imamović.
Podvlači da je u pitanju zvanje i ugled, ali i veća kategorija kada je u pitanju razvoj, zainteresirani investitori i turisti.
"Napokon su sada, prvo Ministarstvo pravde, a zatim i Vlada Federacije BiH prihvatili naše prijedloge, te sada čekamo da Parlament FBiH donese odgovarajući zakon", zaključio je Imamović.
Načelnik Općine Široki Brijeg Miro Kraljević izrazio je zadovoljstvo što će Široki Brijeg dobiti status grada.
"Široki Brijeg je to zaslužio jer smo dugo godina administrativno, gospodarsko, kulturno središte naše županije, a i u cijeloj Bosni i Hercegovini uživamo veliko poštovanje i reputaciju", ističe Kraljević u izjavi za Agenciju Fena.
Mišljenja je da zasad neće biti vidljivih finansijskih poboljšanja samo iz razloga što će općina postati grad, ali će i dalje kao gradonačelnik, kaže, ukazivati na nepravednu raspodjelu javnih prihoda.
"Umjesto načelnika postajem gradonačelnik, a općinsko vijeće će postati gradsko vijeće, što znači priznanje meni kao budućem gradonačelniku i svim građanima Širokog Brijega, ali i obvezu svima nama u gradskoj upravi da i ubuduće s još više odgovornosti i upornosti kvalitetno radimo svoje poslove kako bi Široki Brijeg išao naprijed", potcrtao je načelnik Kraljević.
Izrazio je nadu da će im dobivanjem statusa grada biti olakšan pristup EU fondovima, a i da će Široki Brijeg biti privlačniji i za strane investitore, a samim tim i pružiti veće mogućnosti za posao mladim ljudima.
Načelnik Općine Bihać Emdžad Galijašević smatra da je odluka o dobijanju statusa grada korak naprijed u razvoju Bihaća kao administrativnog, obrazovnog, kulturnog, sportskog i historijskog središta tog dijela BiH.
"Bihać je središte Unsko-sanskog kantona i status grada smo sasvim sigurno zaslužili i možemo biti svi zajedno ponosni na činjenicu da će naš Bihać dobiti ovo priznanje. Status grada za nas koji ga vodimo znači još više odgovornosti i još više rada i počastvovan sam što ću ponijeti i zvanično titulu gradonačelnika Bihaća, najvećeg grada ovog dijela BiH", naglasio je Galijašević u izjavi za Agenciju Fena.
Podvlači da je Bihać po mnogo čemu već stoljećima grad i promjena statusa donosi nove mogućnosti u njegovom razvoju, posebno kada je u pitanju promocija turizma, privrede i prekogranične saradnje s općinama i županijama u susjednoj Republici Hrvatskoj.
Općinsko vijeće Bihaća je 15. novembra 2006. godine usvojilo Odluku o proglašenju Grada Bihaća, a na istoj sjednici usvojen je zaključak o pokretanju inicijative za izradu zakona o uspostavljanju Grada Bihaća.
Općinski načelnik Zenice Husejin Smajlović kaže da će proglašenje ove općine gradom imati veliki značaj za Zenicu, jer će time Zenica ući u veliku porodicu gradova što će joj omogućiti znatno veće mogućnosti uključenja u projekte u i izvan granica BiH. Također, taj status bi trebao uticati i na, smatra Smajlović, veću participaciju Zenice kod raspodjele javnih prihoda, a što će stvoriti bolje pretpostavke za brži razvoj.
Naglašava da će nakon donošenja zakona o proglašenju Zenice gradom biti neophodno pristupiti donošenju statuta Grada te uskladiti statutarna i druga obilježja grada i institucija s novim statutom.
Bit će neophodno o promjeni statusa Zenice obavijestiti i asocijacije u kojima Zenica ima članstvo, te učlaniti se u odgovarajuće asocijacije gradova.
"U najkraćem, razlika između općine i grada, fudbalskim rječnikom govoreći, a gdje će ako ne u Zenici takvo poređenje biti moguće, jeste kao razlika između Lige evropskih prvaka i zonske lige. U oba slučaja se igra fudbal, pravila su, u principu, ista, a kvalitet igre neuporediv", pojašnjava načelnik Smajlović u izjavi za Agenciju Fena.
Procedura proglašenja Zenice gradom pokrenuta je shodno odredbama Zakona o principima lokalne samouprave koji je stupio na snagu u septembru 2006. godine.
Vijeće općine Zenica je u maju 2007. donijelo Odluku o proglašenju Zenice gradom i istu uputilo u parlamentarnu proceduru Parlamentu Federacije BiH.
U obrazloženjima prijedloga zakona koje je u decembru prošle godine utvrdila Vlada FBiH konstatirano je da Tuzla, Zenica, Bihać i Široki Brijeg ispunjavaju sve zakonske pretpostavke da bi bili uspostavljenji kao gradovi.
Kako je navedeno, gradovi Tuzla, Zenica, Bihać i Široki Brijeg su, sukladno novim zakonima, pravni sljednici sadašnjih općina i preuzimaju njihove nadležnosti, prava, obaveze i imovinu.
Teritorij ovih novih gradova u Federaciji BiH čine sva naseljena mjesta koja se, prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku, nalaze u okviru općina Tuzla, Zenica, Bihać i Široki Brijeg na dan stupanja zakona na snagu.
Gradovi su jedinice lokalne samouprave i imaju svojstvo pravne osobe. Njihova samoupravna tijela su gradska vijeća i gradonačelnici koji poslove iz svojih nadležnosti obnašaju u skladu sa Ustavom FBiH, zakonima i gradskim statutima.
