Ovo je u razgovoru za Fenu izjavio dr. Nenad Stojanović, docent na Fakultetu u Lucernu, s kojim smo razgovarali o referendumu u Republici Srpskoj kao i njegovim rezultatima.
"Ono što je najvažnija odlika direktne demokratije jeste to da vlasti nikad nisu sigurne da li će dobiti ili izgubiti, odnosno da li će većina građana podržati stav vlasti ili ne. To je prava direktna demokratija jer obavezuje političare da vode računa o mišljenju građana", kazao je Stojanović.
S obzirom na to da Stojanović živi i radi u Švicarskoj, poznatoj po čestim referendumima građana, upitan je da li postoji paralela između referenduma koje u Švicarskoj Konfederaciji organiziraju različiti nivoi vlasti, od kantona do saveznog nivoa, s referendumom u RS-u. Međutim, rekao je da ne vidi neke velike paralele.
"Ako bi se zaista u BiH, u jednom ili drugom entitetu ili na nivou države, organizirao referendum, onda bi to trebao biti u takvom obliku da se građanima da mogućnost da se izjasne o nekim zakonima koje parlament donosi. Može to biti državni parlament, entitetski, kantonalni, pa i skupština opštine, ali prava direktna demokratija pretpostavlja mogućnost da se građanima omogući da se izjasne na pitanja da li žele neki zakon ili ne. To je pravi test za političare", istakao je.
Stojanović postavlja pitanje zašto Miloradu Dodiku, predsjedniku RS-a, nije nikad palo na pamet da se dopusti referendum o nekom zakonu donesenom u Narodnoj skupštini RS-a.
"Pada mi na pamet slučaj kada su prije nekoliko godina građani Banje Luke protestovali zbog betoniranja zelenih površina u centru grada (slučaj "Picin park"). Zašto vlasti nisu tada organizovale referendum? Pa, nisu zato što nisu bili sigurni da će građani biti uz njih, i nisu željeli da se kvare političke igre i interesi. Ili referendum o stopi poreza na dodanu vrijednost. To su neke vitalne sfere, vitalne za život ljudi, ali o tome građani ne smiju da glasaju, već glasaju o nekim totalno simboličkim aktima koji nimalo ne utiču na svakodnevni život, kao što je taj 9. januar, glasanje koje samo služi da se pojačaju političke pozicije lidera koji su ga sazvali", rekao je.
Rezultate referenduma po kojem je više od 99 posto građana glasalo "za", Stojanović tumači kao dokaz njegove tvrdnje da se ne radi o direktnoj demokratiji nego o nekoj plebiscitarnoj pseudodemokratiji.
"Očigledno je da takav rezultat dovodi čitavi demokratski potencijal nekog referenduma koji može imati pozitivne stvari, ukoliko se dozvoli ljudima da glasaju o određenim zakonima, a ne ovako što se demokratski potencijal svodi na neku farsu", istakao je Stojanović, te podsjetio na primjere iz Švicarske.
"Švicarska je prvak na svijetu o pitanju referenduma. Mislim da je oko 60 posto svih referenduma od francuske revolucije do danas, dakle u posljednjih 230 godina, održano u Švajcarskoj. Meni nije poznat nijedan referendum na kojem je rezultat bio 99 posto za "da" ili "ne". Morao bih dobro da se napregnem da nađem neke istorijske primjere gdje je 75 posto ljudi glasalo za jednu od dvije opcije. I to je dokaz da u ovom konkretnom slučaju ne govorimo o direktnoj demokratiji nego o demokratskoj farsi", naveo je.
Isti dan kada je organiziran referendum u RS-u u Švicarskoj su građani na saveznom nivou glasali o tri pitanja: da li su za povećanje penzija, da li su veće investiranje u ekologiju i da li su da se omogući istražnim organima da prisluškuju razgovore građana i čitaju privatnu elektronsku poštu.
"To su tri konkretne stvari i sve se tiču konkretnog života naših građana. Što građani u BiH ne glasaju o tome, da se povećaju penzije, da država bude više ekološka ili da policija kontroliše", kazao je.
Rezultati, smatra Stojanović, nisu toliko važni koliko činjenica da se radi o zaista konkretnim stvarima od interesa za život svih građana Švicarske.
"Čitav paradoks i fascinacija u vezi s direktnom demokratijom je u tome da ponekad izgubiš, ponekada dobiješ, ali nikome ne pada na pamet da ukine direktnu demokratiju. Ono što je najvažnije je da su odluke građana obavezujuće, i o njima ne može parlament opet raspravljati i glasati. Onog momenta kada većina građana glasa za nešto onda parlament i vlada moraju to da ispoštuju. To je u suprotnosti s onim što smo imali u RS-u", istakao je.
Osvrnuo se i na činjenicu da je referendumsko pitanje u RS-u organizirano u vezi s Odlukom Ustavnog suda BiH, čije se odluke po Ustavu BiH ne komentiraju nego se provode.
"Naravno da se u jednoj uređenoj demokratskoj državi primarno poštuje podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, da se radi o tri različite grane demokratskih institucija. Drugo, u jednoj uređenoj državi se odluke suda poštuju. To se zaista nema šta više dodati. I naravno da nije slučajno da se ovaj referendum desio malo prije izbora. To smo vidjeli gotovo svaki put do sada da nacionalisti uoči izbora povlače neke parole koje provociraju i koje povlače odmah reakcije nacionalista s druge i treće strane. To je neka shema, mehanizam koji nacionalisti sa svih strana koriste već dugo godina i koji očigledno ima uspjeha. Umjesto da pričaju u konkretnim poteškoćama građana, o socio-ekonomskoj situaciji, o zaštiti čovjekove okoline, oni počnu da se 'prepucavaju' u vezi s nekim simboličkim pitanjima, neko ukida entitete a neko se otcjepljuje. To je ta ping-pong igra koja se stalno ponavlja a ponavlja se preko leđa običnih građana. To je ono što je - posmatrajući politiku u BiH izvana kao što ja radim - tužno, žalosno i obeshrabrujuće", rekao je u razgovoru za Fenu dr. Nenad Stojanović.
Nenad Stojanović je studirao političke nauke na Univerzitetu u Ženevi. Magistrirao je na Univerzitetu u Montrealu a doktorirao na Univerzitetu u Cirihu. Bio je gostujući predavač i postdoktorant na univerzitetima u Ženevi, Friburgu, Luzani, Lucernu, Sarajevu i Cirihu. Akademsku 2015.-2016. proveo je na Katedri za politologiju Univerziteta u Prinstonu. U novembru 2011. Savezno vijeće Švicarske imenovalo je Stojanovića u Saveznu komisiju protiv rasizma. Od aprila 2015. član je Vijeća fondacije Švicarske nacionalne fondacije za naučno istraživanje u kojem predstavlja Švicarsku nacionalnu asocijaciju mladih akademskih radnika.
