Sud u Strasbourgu: BiH treba odrediti razumniji vremenski rok za isplatu ratne štete

Riječ je o predmetu "Đurić i ostali protiv Bosne i Hercegovine" u kojem se na osnovu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine, potražuje isplata ratne štete u Republici Srpskoj.

Nakon odluke domaćih sudova, Republika Srpska je pomenutim osobama morala isplatiti nadoknadu zbog ratne štete, nematerijalne i materijalne.

Današnja odluka se odnosi i na plan uveden u oktobru 2012. godine od strane Bosne i Hercegovine za izvršenje konačnih presuda u slučajevima naknade ratne štete. Plan je predviđao izvršenje pravosnažnih presuda kojima se traži isplata ratne štete u gotovini u roku od 13 godina, počevši od 2013. Ovaj vremenski okvir za provedbu je produžen na 20 godina u julu 2013. godine.

Ipak, aplikanti su pred ECHR-om tražili pravdu zbog neizvršenja pravosnažne presude o naknadi ratne štete.

ECHR u donesenoj odluci navodi da je period od 20 godina za isplatu novčane naknade predug i da predstavlja teret za aplikante. ECHR u obrazloženju odluke navodi da su zabilježena kršenja ljudskih prava u ovom slučaju.

Sud u Strasbourgu je utvrdio da je period od 20 godina predviđen za izvršenje pravosnažnih presuda domaćih sudova koje se odnose na isplatu ratne štete previše dug, posebno u svjetlu kašnjenja koja su već zabilježena. Sud je podsjetio da država ne može opravdavati neizvršenje presude zbog nedostatka novčanih sredstava.