Sutorina ima milionsku vrijednost za BiH, da li će je bh. vlasti pokloniti?
"Sutorina je po površini oko 40 puta veća od Kneževine Monako, oko 10 puta veća od Vatikana, a planina Orijen ima najviši vrh na cijelom Jadranu. Ima šest vrhova koji su viši od 1.800 metara i ta nevjerovatna vrijednost se može pretvoriti u turistički potencijal. Ima 1.800 metara granice mora sa dubinama preko 30 metara. Uz male intervencije tu mogu pristajati kruzeri i nosači aviona i ko zna šta sve ovisno od namjene", rekao je prof. dr. Jekauc.
Treba gledati s čime je BiH ušla u SFRJ
Dr. Omer Ibrahimagić kazao je da je manjkavost ovog sporazuma ta što je granična komisija Ministarstva za civilne poslove BiH kod utvrđivanja granica sa Crnom Gorom pošla od vremena izlaska BiH iz SFRJ.
"Trebalo je poći od toga s čime je BiH ušla u Jugoslaviju. Kada je 1. novembra 1918. godine Austro-Ugarska vratila vlast nad BiH Narodnom vijeću BiH, naša zemlja je bila u granicama utvrđenim Berlinskim kongresom, prema kojima je Sutorina bila u sastavu BiH. Berlinski kongres je tada priznao i nezavisnost Crne Gore i u njoj nije bilo Sutorine niti Kruševice, koje su pripadale Trebinjskom srezu. To je osnovno pravno pitanje i mislim da je komisija za graničenje pogrešno startala", rekao je Ibrahimagić.
Prof. dr. Suad Kurtćehajić kazao je da se na granicama utvrđenim Berlinskim kongresom insistira zato što se AVNOJ, kao tada najviše tijelo nove Narodne vlasti, dok nije donijet Ustav SFRJ, pozivao na njega.
"AVNOJ je, kada je odlučivao o granicama na sjednici 22.4.1945. godine, naveo da se BiH uzima s granicama utvrđenim Berlinskim kongresom. BiH je tražila povrat teritorija 1947. godine, nakon što je Crna Gora uzurpirala taj prostor, ali je to zastalo u proceduri. Crna Gora nikada nije imala savjestan posjed. To je naše vlasništvo i mi sada tražimo posjed. Željko Obradović, predsjednik Komisije Vijeća ministara BiH, kazao je jednu katastrofalnu stvar da se ovo desilo za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, što je van svake pameti, jer Zetska banovina, u okviru koje se dešavala promjena, je bila stastavljena iz današnje BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Kosova i potpuno su zanemarili 23. oktobra 1946. godine, kada je Nardona skupština SFRJ poništila pravo Kraljevine Jugoslavije. Kada dođe pred međunarodni sud Crna Gora nema dokaza o vlasništvu u BiH, dok naša zemlja ima", kazao je Kurtćehajić.
Katastrofalna komisija
Također, istakao je da, prema ustavima koje BiH priznaje, o svakoj promjeni granica moraju odlučivati građani na referendumu, te da se nada da do toga neće doći.
"Imali smo katastrofalnu komisiju. Ne smije se vršiti nikakvo potpisivanje sporazuma o granicima sa CG dok se ne vrati Sutorina i to da bude dokument koji je potpisao Paralment CG. Ako dođemo do suda u Hagu, argumenti su na našoj strani i to mjesto ima milionsku vrijednost za BiH", rekao je Kurtćehajić.
Ukoliko dođe do ratifikacije ovog sporazuma, BiH bi izgubila izlaz na otvoreno more i veliki turistički potencijal. Akademici smatraju kako vlasti u obje države trebaju pustiti akademske zajednice da sjednu i naprave rješenje koje će oni usvojiti, a ne da ih zaobilaze i potpisuju sporazume koje mogu nanijeti štetu BiH.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
