Doktorica Amila Cvijetić-Koldžo osuđena na 3,5 godina zatvora
Sud je odbio prijedlog odbrane koja je tvrdila da je predmet presuđen nakon što se 2009. godine Općinski sud u Sarajevu proglasio nenadležnim.
Tužilaštvo KS zatražilo je da se doktorici Cvijetić - Koldžo zabrani rad, ali je to Sud odbio, jer Krivični zakon FBiH ne predviđa takvu mogućnost.
Prema navodima optužnice Cvijetić - Koldžo je sredinom jula 2007. kod Zukićeve primijenila takozvanu epiduralnu analgeziju kako bi joj omogućila bezbolan porođaj.
Međutim, tada je došlo do probijanja dure, odnosno ovojnice kičmenog stuba kod pacijentice. Zukićeva je nakon toga sa Klinike za ginekologiju i akušerstvo otpuštena na kućno liječenje, iako je zbog te komplikacije morala biti zadržana u bolnici duže od 24 sata.
Cvijetić-Koldžo je potom u više navrata samoinicijativno liječila pacijenticu u njenom stanu na Trgu zlatnih ljiljana i to bez konsultacije sa pretpostavljenima i liječnicima drugih specijalnosti, te primjenjivala neprikladna sredstva i metode liječenja s obzirom na to da su se kod Zukićeve pojavile komplikacije praćene bolovima u glavi.
Također, Zukićevu je u vrijeme dežurstva primala na klinici, te joj davala takozvanu krvnu zakrpu i otpuštala je kući, uprkos tegobama i pogoršanju zdravstvenog stanja kod pacijentice kojoj je bio potreban bolnički tretman. Prema navodima optužnice, Cvijetić-Koldžo, također, nije primjenjivala odgovarajuću dijagnozu kako bi pronašla uzrok lošeg stanja pacijentice.
Zbog takvog liječenja Zukićeva je preminula 17. avgusta, a u optužnici je navedeno da je uzrok smrti razvoj hepato-renalnog sindroma, koji je nastao kao posljedica propadanja jetre zbog toksičnog djelovanja lijekova ili preosjetljivosti na lijekove, te teškog oštećenja bubrežnog tkiva.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
