U periodu januar - mart ove godine na području FBiH bilo je 6.360 saobraćajnih nesreća, broj povrijeđenih osoba je 1.491, dok je poginulih osoba 30. Od broja poginulih 12 je vozača, sedam putnika i 11 pješaka. Povrijeđenih vozača je 724, putnika - 535 i 232 pješaka.
U uporednom periodu 2015. bilo je 6.249 saobraćajnih nesreća, povrijeđnih osoba 1.310, a s poginulim osobama 28.
U prva tri mjeseca ove godine broj vozača zatečenih pri kontroli saobraćaja da upravljaju vozilom pod uticajem alokohola je 4.955, pod uticajem opojnih droga - 21, bez položenog vozačkog ispita - 2.652, pod izrečenom zaštitnom mjerom - 105, bez korištenja sigurnosnog pojasa - 5.783 i s korištenjem mobitela tokom vožnje - 1.356.
Na području FBiH stanje sigurnosti saobraćaja u 2015., u odnosu na 2014., karakteriše povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća, kao i broja poginulih osoba.
Na putevima i u naseljenim mjestima na području Federacije BiH, u 2015. dogodilo se 28.978 saobraćajnih nesreća, više za 4,1 posto nego u uporednom periodu.
Broj saobraćajnih nesreća u FBiH u 2015. s poginulim osobama je 170, s teže povrijeđenim - 870, s lakše povrijeđenim - 4.044 te s materijalnom štetom - 23.894.
U FBiH u 2015. u saobraćajnim nesrećama poginulo je 185 osoba, od tog broja 101 vozač, 42 putnika, 42 pješaka. Povrijeđenih je 7.246, od tog broja 3.685 su vozači, putnici - 2.628 i pješaci - 933.
Dvadeset i šest osoba je poginulo od 18 do 23 godine starosti, a povrijeđeno - 655. Od 23 do 30 godina - poginulo je 16 osoba, a povrijeđeno 810. Od 30 do 40 godina - poginulo 17, a povrijeđeno - 886. Od 40 do 50 godina - poginulo je 12, a povrijeđeno - 580. Od 50 do 60 godina - poginulo 18, a povrijeđeno - 405. Šezdeset i više godina - poginulo - 12, a povrijeđeno - 230 osoba, a 119 je povrijeđenih osoba nepoznate dobi.
Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća u FBiH je neprilagođena brzina.
Na putevima Republike Srpske u periodu januar - maj 2016. dogodile su se 3.533 saobraćajne nesreće, što je za 93 nezgode ili 2,7 posto više nego u istom periodu 2015. U saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo 55 osoba, teže je povrijeđeno 211, dok je lakše povrijeđeno 987 osoba. Broj smrtno stradalih osoba je manji za 11,3 posto (ili za sedam osoba) u odnosu na isti period prošle godine, rečeno je Feni u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a.
U posmatranom periodu (januar - maj 2016.) najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda su bili neprilagođena brzina kretanja vozila (u 25,4 posto saobraćajnih nezgoda) i radnje vozilom u saobraćaju (u 25,6 posto saobraćajnih nezgoda).
Tokom 2015. na putevima RS-a dogodilo se 9.300 saobraćajnih nezgoda, a smrtno je stradalo 150 osoba, teže su povrijeđena 752, dok su lakše povrijeđene 2.742 osobe.
MUP RS-a provodi pojačane aktivnosti u pogledu kontrola u saobraćaju s akcentom na brzinu kretanja vozila i vožnju pod dejstvom alkohola, s obzirom na to da su ta dva faktora glavni uzrok teških saobraćajnih nezgoda u Republici Srpskoj.
BIHAMK kao punopravni član i nosilac licence EuroRAP-a Evropskog programa za procjenu sigurnosnih performansi cesta izradio je Mapu rizika magistralnih cesta u FBiH, na osnovu statističkih pokazatelja sigurnosti (broj poginulih, broj teško povrijeđenih, frekvencija saobraćaja...) i Mapu bodovanja cesta u FBiH, snimanjem 52 cestovne karakteristike.
Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika tj. da na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda s fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom, rečeno je Feni iz BIHAMK-a.
Prema i jednoj i drugoj mapi jedna od najrizičnijih cesta jeste magistralna cesta M17, odnosno dionica od Zenice do Maglaja na kojoj je u periodu 2009.-2013. smrtno stradalo 38 osoba, zatim cesta Doboj -Lukavac na kojoj je u istom periodu život izgubilo 32 ljudi, Jablanica - Mostar 25, Bugojno - Gornji Vakuf i B. Krupa - B. Otoka 17 osoba, kažu u BIHAMK-u.
U Republici Srpskoj 2012. osnovana je Agencija za bezbjednost saobraćaja RS-a i prema podacima iz te agencije na području RS-a postoji nekoliko dionica s najvećim rizikom od nastanka saobraćajne nesreće.
Dionice s najvećim rizikom od nastanka saobraćajne nesreće u RS-u su: M19 Sumbulovac - Ljubogošta, M16 Gradiška - Nova Topola, M4 Ivanjska - Šargovac, M4 Čelinac - Kotor- Varoš, M14.1 Draksenić - Vrbaška 1, M14.1 Nova Topola - Srbac, R 405 Banja Luka (Rudarska) - Stari Majdan 2, M 16.1 Klašnice 1 - Prnjavor, R 476 Čelinac - Ukrina i M 19.3 Podromanija - Rogatica, rečeno je Feni iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a.
Profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov kazao je Feni kako je, da bi se saobraćajne nesreće smanjile, potrebno donijeti adekvatne strateške dokumente i akcione planove na nivou BiH i entiteta i provoditi u cijelosti dogovoreno s jasno definiranim ciljevima kao što je to uradila EU i UN, kroz Dekadu sigurnosti 2011-2020.
"Mi ovu dekadu kao članice UN-a još nismo počeli provoditi, iako smo na zadnjoj trećini te dekade, glavni krivac za ovo je Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, čija je ovo direktna nadležnost", kazao je Lindov.
Dodao je da je "potrebno usvojiti pravilnike o obaveznom postupku RSA i RSI, reviziji i inspekciji cestovne sigurnosti, koji čekaju na usvajanje već četiri godinu u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH".
"Istraživačke studije na kompletnoj mreži autocesta, magistralnih i regionalnih u kontekstu istraživanja crnih tačaka i opasnih dionica nisu provođenje već pet do šest godina, a glavni krivac za ovo su enititetska ministarstva saobraćaja i direkcije za puteve entiteta", kazao je Lindov.
Naglasio je da "podatak o najčešćim uzrocima saobraćajnih nesreća trenutno adekvatno i meritorno niko ne zna".
Lindov je mišljenja da taj podatak niko ne zna "zbog nepostojanja baze o saobraćajnim nezgodama i adekvatnom popunjavanju baze i praćenja uzroka saobraćajnih nezgoda".
"Glavni krivac su Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i entitetska ministarstva saobraćaja i direkcije za puteve", kazao je Lindov.
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
