Sretno Albanijo, BiH ostaje posljednja "crna rupa" Balkana i Evrope
BiH ne može ni aplicirati za članstvo u evropskoj zajednici zemalja, jer njeni lideri, tačnije predsjednici vodećih stranaka nisu riješili pitanje "Sejdić-Finci" i uspostavu efikasnog mehanizma koordinacije. BiH status kandidata neće dobiti, slobodno se može reći, ni za najmanje dvije godine.
Naša zemlja već više od deceniju ima status potencijalnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU je potpisala u junu 2008. godine. Od tada nije napravila niti jedan korak ka članstvu u EU, a vrijedan spominjanja. Jedino što se za to vrijeme promijenilo je imovinsko stanje vodećih političara u BiH, a zemlja je u sve većoj dubiozi i beznađu.
Građani trebaju kazniti bh. političku elitu
Adis Arapović, menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI), kaže da ova vijest nije mogla doći u gore, ali ni bolje vrijeme za građane BiH.
"U gore, zato što smo u proteklih nekoliko mjeseci konstantno izloženi lošim vijestima, od nevjerovatne socijalne nepravde koja je dovela do protesta, do velikih prirodnih nepogoda i još većih posljedica zbog nemara i nerada odgovornih, na kraju dobijemo informaciju da i na međunarodnom i regionalnom planu zahvaljujući isključivo političkim centrima moći u nekolicini vladajućih političkih stranaka u posljednja dva mandata, BiH ostaje posljednja u regionalnom vozu, iako je prije 12 godina bila daleko ispred većine zemalja koje su danas ili kandidati ili otvaraju pregovore sa EU", kazao je Arapović za Klix.ba.
Dodao je da odgovornima za katastrofalnu poziciju u kojoj je država smatra stranke koje su od 2006. godine do danas formirale vlast, odnosno participirale u vlasti.
"Propustile su generacijsku šansu da ovoj zemlji osiguraju kakvu-takvu perspektivnu budućnost. Zatvaranje evropskih vrata BiH nažalost ne ide na štetu takozvanoj, samoproglašenoj i od EU podržanoj eliti, već najvećim dijelom građanima BiH. Najviše onim građanima BiH koji su na socijalnoj margini", kazao je Arapović.
No, smatra da je dobra vijest što se to ipak dešava u izbornoj godini te očekuje da će ovo poslužiti kao težak šamar upravo toj političkoj eliti u BiH koja godinama ne čini ništa za dobrobit građana i države. Također, Arapović kaže da očekuje kako će stranke konačno svoje izborne kampanje i rad fokusirati na interes građana, glasača, a ne na svoje uskostranačke i nacionalne interese.
"Temu evropskih integracija su običnom čovjeku dalekom napravile upravo te političke elite, preko određenog dijela kontroliranih medija, u čemu su im značajno pomogli upravo evropski zvaničnici insistirajući na nekim političkim zahtjevima koji su ovoj zemlji 'pojeli' osam godina", kaže Arapović.
Zahtjevi za reformom Ustava ispred socijalne i ekonomske stabilizacije su strateški promašaj EU i sada je to došlo na naplatu, smatra menadžer CCI-ja.
"Ova zemlja je zarobljena interesom političke elite i istovremeno je potpuno ekonomski i socijalno destabilizirana. Nema zemlje koja je ušla u EU, a da njeni građani nakon toga žive lošije, naprotiv. EU ne znači samo poboljšanje samo na ekonomskom i socijalnom planu ona, što je možda i najvažnije, standardizira odnose neformalne, ekonomske i političke, pa i parapolitičke centre moći stavlja unutar vladavinu zakona. Vladavina zakona je najveće dobro koje zapravo najviše smeta domaćim političarima. Zbog toga svi deklarativno kažu da EU, a suštinski to ne žele", ocjenjuje Arapović.
Zakon i red nisu ono što političari žele
Analitičar, dr. Žarko Papić, kaže da je ovo svakako pozitivna vijest za građane Albanije, ali s druge strane je, dodaje, užasavajuće da BiH definitivno ostaje "crna rupa" u regionu.
"Lično smatram da mi sa ovom vrstom političkih lidera u EU nikada ne možemo ući, zato što to njima nije u interesu. U tom slučaju bi ipak vladao neki red, zakon i elementarna demokratija, a sprega tajkuna i političke vrhuške više ne bi bila tako moguća", ocjenjuje Papić.
Papić smatra da je ključni negativni momenat u novijoj historiji BiH obaranje takozvanog "Aprilskog paketa" 2006. godine.
"Time je označen karaj bilo kakvog napretka. Grobar BiH u ovom kontekstu je autor formulacije '100 posto BiH ili ništa'. Poslije toga imate samo negativne tendencije. Posebno napretka nema u posljednje četiri godine. Ne zaboravite da BiH prošle, 2013. godine, nije dostigla nivo društvenog proizvoda iz 1989. godine. To su zastrašujući podaci! Skoro trećina stanovništva BiH je ispod apsolutne linije siromaštva", napominje Papić i dodaje da tu još u vidu treba imati dodatno pogoršanu situaciju zbog poplava.
