Dani Sarajeva u Beogradu: Mlada Beograđanka se izvinila Sarajevu zbog opsade
Tema ovogodišnjeg Festivala su "djeca u ratu“, a na njegovom otvaranju je poručeno ''da odnosi Sarajeva i Beograda treba da se obnove''.
Ambasador Kraljevine Norveške u Srbiji Nils Ragnar Kamsvåg je rekao da se procesom evropskih integracija, političkim i ekonomskim inicijativama ostvaruju uslovi da se postigne nekadašnje samopuzdanje koje je vladalo među ljudima u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
"Pomirenje je komplikovan i složen poduhvat za koji treba vremena, utvrđivanja činjenica, pravde za žrtve kroz spoznaju zločina i optužbi za zločine, te i sposobnost društva da kritički sagleda svoju prošlost", rekao je ambasador Norveške, zemlje koja je pokrovitelj Festivala.
Prema njegovim riječima ''Dani Sarajeva'' kreiraju javni prostor i pružaju kreativne metode da bi ljudi razmijenili svoja shvatanja.
Ruba Velagić iz Inicijative mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine je rekla da je teško u Beogradu govoriti o dešavanjima u Sarajevu za vrijeme rata, ali da je hrabrost mladih ljudi ujedinjena u ideji pravde i pomirenja oduševljava, te da je pokazala da je ono što rade ispravno i vrijedno.
"Ovaj festival usmjerava, obrazuje i mijenja živote", rekla je Velagić, izražavajući nadu da će se tokom dana Festivala svi zajedno učiti o ljudskim vrlinama i pomoći izgradnji zajedničke budućnosti.
Direktor Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbije Maja Mićić je podsjetila da je Festival ''Dani Sarajeva'' postalo mjesto za stvaralačke djela i inspiracija za mnoge mlade ljude.
Ona je Sarajlijama uputila izvinjenje za, kako je kazala, ukradene godine, strah, gubitke, strah od granata i snajpera. Priznala je da sve do 2008. godine nije ništa znala o opsadi Sarajeva.
"Imam razlog da s izvinim zbog izbora koji su pravili moji roditelji i prijatelji mojih roditelja, moji rođaci. Također da se izvinim zbog onoga kada je trebalo da podignu svoj glas i iskažu sve ono što se dešavalo u Sarajevu. Važno je da ovo postane stav moje generacije, institucionalni stavi stav države Srbije“, rekla je Mićić, te poručila i obećala da neće ćutati, prenio je dopisnik agencije Anadolija.
Autor publikacije "Djetinstvo u ratu“ koji je djetinjstvo proveo u opkoljenom Sarajevu, Jasminko Halilović, je rekao da se ponosi knjigom koja prenosi kolektivno iskustvo djece Sarajeva ispričana bez bilo kakvog govora mržnje.
Kako je istakao specifičnost ove knjige je što se na poziv šta je djetinjstvo u ratu 2010. godine javilo hiljadu ljudi da bi kasnije projekt rezultirao riznicom sjećanja o sarajevskoj djeci.
U jednom dijelu knjige može se pročitati preko hiljadu sjećanja ljudi koji u rasuti širom svijeta, kao i dijela koji sadrži prikupljena dokumenta-dnevničke zapise, pisma, fotografije. Na izložbi koja je noćas otvorena nalazi se 36 sjećanja sarajevske djece kao i slike dokumenata.
"Dominantno osjećanje djeteta je strah, često je prisutna glad, snovi o avionima su zamijenjeni snovima o čaši mlijeka, vekni hljeba, komadiću čokolade. S druge strane, sarajevska djeca su ponosna na svoje ratno djetinjstvo. Biti sretan s malim stvarima i dijeliti sve s drugima“, rekao je Halilović i dodao da se ovoj temi govori u Beogradu i da mladi Beograđani čuju kako su izgledala djetinjstva njihovih vršnjaka u Sarajevu.
On je, također, izrazio zadovoljstvo što ova knjiga može biti doprinos komunikaciji između dva grada i podsjetio da je arhitekta i nekadašnji gradonačelnik Beograda Bogdan Bogdanović 1976. godine Sarajevo nazvao osmatračnicom svijeta.
Glumica iz Sarajeva Maja Izetbegović koja kao scenski umjetnik već nekoliko godina redovno dolazi u Beograd kaže da je već prirodna stvar da ljudi iz Sarajeva rade u Beogradu, a da iz Beograda i Srbije dolaze u BiH i Sarajevo, ali i iz Zagreba i Ljubljane.
"Jako se lijepo osjećam u Beogradu. Evo već treću godinu igram predstavu u Jugoslavenskom dramskom pozorištu i svaki put je veliki izazov, jako sam lijepo prihvaćena“, kazala je Izetbegović.
Potrebno je, kako kaže, da ljudi u Beogradu, pa makar i umjetnički, vide ''šta smo mi preživljavali u Sarajevu''.
''Ovaj vid komunikacija je najljepši i najiskreniji u odnosima među ljudima“, smatra sarajevska glumica i podržava, s druge strane, inicijativu manifestacije "Dane Beograda“ u Sarajevu.
Njena kolegica, dramaturg Nataša Govedarica iz Beograda smatra da se putem umjetnosti može mijenjati svijet i naglašava da to nije tako ne bi se time ni bavila.
"Naša iskustva, zaista, pokazuju da je to tako. Mi smo bili najspremniji i najotvoreniji, ne samo u odnosima Beograda i Sarajeva, nego i Beograda i Prištine, da napravimo prve veze i pokažemo kako je saradnja moguća, normalna i poželjna“, navela je pozorišna umjetnica i učesnica Festivala ''Dani Sarajeva''.
Festiva je večeras počeo projekcijom filma Denisa Tanovića "Ničija zemlja“, a nakon svečanog otvaranja, također, u Dvorani Kulturnog centra Beograda prikazan je film "Cirkus Colmbia“.
Tokom prethodnih godina tokom ovog festivala Beograd je ugostio više stotina umjetnika i umjetnica sarajevske kulturne scene – muzičare, fotografe, autore filmova, predstava, književnike.
