Lik i nedjelo četničkog vojvode: Ovako je Šešelj govorio o BiH, klanju, Hagu...
Šešelj je u Hagu bio od 2003. godine. Predao se Tribunalu nakon raspisivanja optužnice prema kojoj ga se sumnjiči za neke od najtežih oblika ratnih zločina počinjenih na prostorima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine.
Politički uzor aktuelnog premijera Srbije Aleksandra Vučića, ili mu je to bar bio u mlađim danima, nakon dolaska u Hag jasno je rekao šta misli o toj međunarodnoj instituciji, ali ona još uvijek nije rekla šta misli o njemu.
Sramotno je i ponižavajuće, isticalo se ovih dana, da će Šešelj slobodno hodati Srbijom, slobodno govoriti i propagirati svoje ideje, dok žrtve i njihove porodice još uvijek čekaju presporu hašku pravdu. Ako je uopće i bude za Šešeljevog života.
Četnički vojvoda je od samog dolaska u Hag ismijavao ovaj sud. Sudijama je poručivao da će ih historija pamtiti samo po tome što su njemu sudili.
Haške sudije i tužitelje je nazivao "pederima, kurvama, kriminalcima...", što u sudnici, što u svojim knjigama, čijim je pogrdnim naslovima i sadržajem častio mnoge dužnosnike Tribunala, ali i mnoge druge u svjetskoj i balkanskoj politici. Sekretarijatu Haškog tribunala je prilikom zabrane Vučiću da ga posjeti u svojstvu pravnog savjetnika poručio da mu "popuše k***c".
U haškoj sudnici Šešelj je psovao, galamio, vrijeđao... ukratko radio šta mu je volja, a Hag na to nije imao odgovora. On je Tribunal koristio na najbolji mogući način, ismijavao ga, širio svoje fašističke ideje, zbijao šale... te je na taj način postao čak i simpatičan internet publici koja je putem snimaka na YouTubeu gledala njegove predstave.
Šešelj je pored ratnih zločina za koje ga se sumnjiči zabavljao javnost i prije odlaska u Hag. Njegovi fašistički govori u Skupštini Srbije i na TV gostovanjima bili su uobičajena stvar, pa i kidanje kablova 1994. godine u srbijanskom parlamentu, tuča i još koješta.
Tokom gostovanja na srbijanskim TV stanicama Šešelj je zabavljao javnost pričama poput one da su Hrvati nabavili "atomsko oružje, ozračene kalašnjikove iz Mađarske".
"Nama Srbima će biti najopasniji kada ih uskoro budu bacali u Savu, pa radijacija dopre do Beograda", kazao je tokom jednog gostovanja na televiziji, a potom nastavio o klanju i ubijanju.
"Bosna i Hercegovina je srpska zemlja, ja to najbolje znam, ja sam tamo rođen", rekao je u istoj emisiji.
Zapravo, za Šešelja je sve bilo srpsko i sve što je stalo na put tom cilju trebalo je biti ubijeno, zaklano, protjerano..." Srpski borci, četnici, ne spavaju, oni samo kolju". "Usavršili smo nove metode klanja. Sada koljemo kašikom za cipele i to zahrđalom, tako da se poslije ne može ustanoviti je li žrtva podlegla posljedicama klanja ili tetanusu".
Ovo je samo dio onoga što je Šešelj javno govorio i radio. Javnosti je poznat i njegov boravak na ratištima u okolici Sarajeva, o čemu svjedoče i snimci. Tom prilikom u Šešeljevom društvu je bio i premijer Srbije Vučić, kao mladi učenik četničkog vojvode.
Inače, Šešelj je kazao da su Vučić i Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, radili isto što i on.
"Sve smo zajedno radili. Ako sam ja umiješan u ratne zločine, onda je moj direktni saučesnik Tomislav Nikolić, nema nikakve sumnje. Gospodine Karadžiću, ja sam Nikolića 1993. godine na Knežini (Romanija) proglasio za srpskog četničkog vojvodu... Kompletno rukovodstvo Srpske radikalne stranke (SRS) je činilo sve što je bilo u našoj moći da pomognemo srpskom narodu iz Republike Srpske i 'republike srpske krajine'. Tomislav Nikolić je bio negdje mjesec-dva dobrovoljac u Slavoniji. Naš generalni sekretar Aleksandar Vučić je prije ulaska u našu stranku bio dobrovoljac u četničkom odredu kod Slavka Aleksića na Jevrejskom groblju, pa je otud povučen da radi na TV Pale, jer se pokazalo da se dobro razumije u taj posao", govorio je Šešelj.
Šešelja je optužnica teretila za učešće u sistematskim i rasprostranjenim napadima na hrvatsko, bošnjačko i drugo nesrpsko civilno stanovništvo u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Do septembra 1993. godine, kada se razišao sa Slobodanom Miloševićem, Vojislav Šešelj je, navodi se u optužnici, bio jedan od učesnika u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu" sa ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa trećine teritorije Hrvatske, iz većeg dijela Bosne i Hercegovine, kao i iz dijelova Vojvodine.
Učestvovao je u regrutovanju, finansiranju, naoružavanju, opremanju i usmjeravanju dobrovoljaca povezanih sa Srpskom radikalnom strankom, poznatijih kao "četnici" ili "šešeljevci". Lično je, stoji u optužnici, učestvovao u ratnoj propagandi, raspirivanju mržnje prema drugim etničkim grupama i podsticanju na zločine.
Odgovornost Šešelja se u osam tačaka optužnice kvalifikuje kao zločin protiv čovječnosti, a u šest kao kršenje zakona i običaja ratovanja, stajalo je, između ostalog, u optužnici.
Vojislav Šešelj je rođen u Sarajevu 11. oktobra 1954. godine. U Sarajevu je diplomirao na Pravnom fakultetu 1976. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1977. godine, a doktorirao je u Beogradu 1979. godine, čime je postao najmlađi doktor pravnih nauka u Jugoslaviji. U Hagu je zastupao sam sebe.
