Abdellah Taia: U islamu ima mjesta i za homoseksualce
Ovaj rediteljski debi prikazan je u nezavisnoj kategoriji "Critics’ Week" na Filmskom festivalu u Veneciji. 40-godišnji Taia jedini je otvoreno homoseksualni marokanski pisac i filmadžija. Trenutno živi u Parizu, gdje je došao 2000. kako bi diplomirao na francuskoj literaturi 18. stoljeća.
Njegov film "Vojska spasa" prati seksualno buđenje glavnog junaaka i njegove susrete sa muškarcima u mračnim ulicama, pazeći kako ne bi bio razotkriven u zemlji u kojoj je homoseksualnost zločin kažnjiv zatvorom.
Posljednji kadrovi filma prikazuju Abdellaha u Švicarskoj, 10 godina kasnije, slobodnog od ograničenja marokanskog društva, ali nostalgičnog za domovinom.
Taia se sada nada da će se film prikazati i u Maroku. Navodi da je prije snimanja poslao originalni primjerak scenarija vlastima u Nacionalnom centru marokanske kinematografije te da ništa nije izbacio i uljepšao kako bi dobio dozvolu za snimanje. Scenarij je odobren, a Taia se nada i odobrenju za prikazivanje.
"Znam da će mnogi biti šokirani kada ga pogledaju, ali ja ne vidim ništa šokantno u njemu, budući da prikazuje stvarnost. Ja nisam jedina osoba koja je živjela u toj stvarnosti, niti sam jedini koji je vidi", kaže Taia u intervjuu za France24.
Taia je javnosti poznat kao pisac, a ovo mu je prvi film. Kaže da mu je film opsesija još od adolescentnog doba, kada je sanjao o snimanju filmova. Ljubav za kinematografijom proizašla je iz ljubavi ka egipatskim filmovima. To je jedina kultura kojoj je, kao pripadnik siromašne porodice, imao pristup u Maroku.
Egipatski filmovi bili su jedini na marokanskoj televiziji, a učili su o ljubavi i društvu. Taia kaže i da su ga, kao homoseksualca, spasili, jer su mu omogućili da pobjegne u jedan drugi svijet.
"Tu su i filmovi i filmadžije koji su me inspirisali, ali sam ih otkrio tek kada sam odrastao. To su 'Apuova trilogija' Satyajita Raya, radovi Rainera Wernera Fassbindera te 'Crni Narcis' Michaela Powella, koji je direktno uticao na 'Vojsku spasa'", navodi Taia.
Situacija homoseksualaca u Maroku i dalje je nepromijenjena. Zakon homoseksualnost smatra zločinom, a ljudi su i dalje veoma oštri u svojim pogledima na homoseksualce, objasnio je Taia.
S druge strane, navodi da su marokanski mediji dramatično promijenili svoj stav ka homoseksualcima te da su ga čak i branili, a homoseksualcima sada pružaju i priliku da se izraze.
"Mladi marokanski homoseksualci pokrenuli su svoj časopis na arapskom jeziku, a tu je i konačno i arapska riječ za homoseksualnost koja nije uvredljiva: 'mithy'. Nastala je prije šest godina i sada se svuda koristi. Vlada je ta koja se nije promijenila. Nemoguće je izaći iz ormara u Maroku ili bilo gdje drugo u arapskom svijetu. Maroko je čak ispred drugih arapskih zemalja kada je u pitanju ovaj problem, budući da se, ako ništa, počelo raspravljati u medijima“, ispričao je Taia i dodao kako i dalje osjeća povezanost sa svojom domovinom. U Maroku je proveo 25 godina svog života i zemlju osjeća kao dio sebe. Istovremeno, kaže da je svjestan da je u Maroku bio spriječavaan da postane ono što je danas i bude slobodan.
Taia sebe smatra muslimanom po kulturi i kaže kako osjeća povezanost sa velikim islamskim piscima, misliocima, filozofima, sociolozima i pjesnicima. Čvrsto vjeruje u sekularizam i misli da bi muslimanima bilo bolje kada bi se oslobodili religijee. Po njemu, islam ne bi trebao imati nikakvu ulogu u vladi.
"Ne želim da negiram svoje islamske korijene. Potičem iz mjesta gdje bi ljudi trebali da se oslobode religije. Kada bih provodio vrijeme govoreći da su vjernici loši, ne bih im učinio uslugu. Najbolje što mogu da učinim za njih je potvrdim povezanost koju osjećam s njima, a istovremeno budem ja. U današnjem islamu ima mjesta za homoseksualce. Veliki arapski pjesnik Abu Nuwas bio je homoseksualac i pisao je pjesme o svojoj ljubavi ka dječacima. Mjesto za homoseksualce u islamu postoju. Oni koji ga negiraju će na kraju izgubiti. To je očito", objasnio je Taia.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
