Tako na fotografijama možemo vidjeti ženu koja je riskirala život kako bi spasila dijete Jevreja u vremenu holokausta, vojnika iz Kambodže, koji je pomogao stotinama osoba da pobjegnu od sigurne smrti i Crvenih Kmera, ali i dvoje Bosanaca i Hercegovaca, koji su riskirali svoj život da bi spasili svoje komšije. Oni su Borivoje i Ljubinka Lelek.
Zahvaljujući njima, mnogi Bošnjaci iz Istočne Bosne spašeni su od sigurne smrti. Kako kaže Borivoje, prije rata su živjeli sa svojim komšijama bez ikavih problema.
"Nikada nismo imali sukob ili situaciju koja bi dovela do nesuglasica. Uvijek nam je bilo lijepo skupa. Pomagali smo jedni drugima. Rat nas je iznenadio, mislili smo da će dogovor biti postignut i da će sve brzo biti zaustavljeno", kaže Borivoje.
Možemo li kod tebe?
Onda je jedne noći na njegova vrata pokucao Bošnjak iz Rogatice. Bio je sa suprugom i troje djece, sve djevojčice.
"Imao je ovdje u komšiluku tetku, ali ga je bilo strah ostati tu tokom noći sa ženom i djecom. Došli su i pitali me 'Možemo li kod tebe?' i ja sam rekao 'Hajde, dođite'. Dao sam im sobu u kojoj su žena i djevojčice ostajale tokom dana. Nisu izlazile. Sve se to dešavalo prije nego je jedna kuća zapaljena u susjednom selu", sjeća se Borivoje.
Nakon toga, ovaj hrabri čovjek je sa svojim prijateljem otišao u selo gdje je kuća zapaljena da vidi šta se događa.
"Vidjeli smo vojsku koja je tražila čovjeka koji je bio u mojoj kući. Kada sam se vratio, rekao sam mu da ga ne mogu skirvati i da ću sa njim poći gdje god je potrebno, ali ovdje je bilo opasno i za njega i za mene. Onda su ih tokom noći odvela tri čovjeka kroz našu teritoriju u Sarajevo", pojašnjava Borivoje.
Priča o ovoj bosanskoj porodici i njihovoj hrabrosti samo je jedna od njih 21 koje govore o herojima u vremenu genocida. Osim Bosne, tu su i priče iz Ruande, Kambodže i drugih dijelova svijeta.
Projekt počeo u Sarajevu
Leora Kahn, aktivistica i izvršna direktorica organizacije PROOF: Mediji za društvenu pravdu, kaže kako ovakve priče govore o onoj drugoj strani, ljudskoj dobroti u vremenu boli i patnje.
"Ljudi sa kojima smo razgovarali su kao ti i ja, to su obični ljudi. Oni su farmeri, taksisti, radnici, očevi majke... To je veoma važno naglasiti. Ne morati biti diplomata i imati mnogo novca. Svako se može izdvojiti u takvim teškim vremenima", kaže Leora.
Interesantno, ovaj projekt je počeo upravo u Bosni i Hercegovini, kada je u julu 2011. godine ispred BBI centra urađena slična postavka sa imenima svih heroja. Ovo je ujedno i posljednja izložba u okviru projekta "Spasitelji: Fotografije moralne hrabrosti".
Nakon Sarajeva, izložbe su održane u SAD-u, Kambodži, Švicarskoj, Kanadi i Australiji.
