Ispitivanje uključuje seriju posebnih saslušanja u potrazi za određenim aspektima. Dokazi zviždača saslušani su 30. septembra. Američki bjegunac Snowden dostavio je svoje svjedočenje Komitetu Evropskog parlamenta za građanske slobode (LIBE), u kojem navodi kako nadzor čitave populacije, umjesto pojedinaca, prijeti da će postati najveći izazov za ljudska prava u našem dobu.
"Zahvaljujem Evropskom parlamentu i LIBE-u za preuzimanje brige o masovnom nadzoru", napisao je Snowden u izjavi koju je pročitala Jesselyn Radack.
Vraćanjem javnog znanja javnosti, Snowden je odlučio da se ne oslanja na "pojedinačnu žrtvu", što je u njegovom slučaju rezultiralo "gonjenjem i egzilom".
"Moramo stvoriti bolje kanale za savjesne ljude kako ne bi informisali samo povjerljive vladine agente, već i nezavisne predstavnike javnosti", napisao je Snowden.
U izjavi je objasnio i razloge za objavljivanje dokumenata, navodeći da je to učinio iz čiste namjere da omogući raspravu o promjenama u vladinim programima nadzora.
"Vidimo ohrabrene sudove, koje više nije strah da razmotre kritična pitanja nacionalne sigurnosti. Vidimo hrabre zvaničnike koji pamte da, ukoliko je javnost spriječena u saznanju kako se njom upravlja, to rezultira time da ona više nije samoupravljajuća. Vidimo javnost kako traži ravnopravno mjesto za vladinim stolom", napisao je Snowden.
U međuvremenu, Edward Snowden nominiran je za ovogodišnju nagradu Sakharov, za slobodu mišljenja. U SAD-u je tražen zbog optužbi za špijunažu, nakon objavljivanja tajnih dokumenata koji otkrivaju kako je američki nadzorni program PRISM korišten u prikupljanju privatnih podataka. U augustu je dobio privremeni azil u Rusiji, gdje trenutno i boravi.