Objavljeni detalji
0

Utvrđen Nacrt zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u FBiH

I. Sa.
Foto: T. S./Klix.ba
(Foto: T. S./Klix.ba)
Vlada Federacije BiH utvrdila je danas na prijedlog Federalnog ministarstva pravde Nacrt zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku.

Ovim zakonom propisuju se način, uslovi i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u sudskim postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima i tužilaštvima u postupcima istrage u FBiH.

Njegova svrha je da spriječi nastajanje povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, pruži sudsku zaštitu u slučaju povrede tog prava, kao i pravično obeštećenje.

U razlozima za donošenje ovog propisa je, između ostalog, navedeno da je Ustavni sud BiH u više slučajeva utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, te naložio provođenje generalnih mjera kao što je uvođenje preventivnog pravnog lijeka koji se odnosi na dužinu postupka. Također, u konkretnim slučajevima utvrđena je i naknada štete podnosiocima apelacija koje su pale na teret odgovarajućeg kantonalnog, odnosno budžeta FBiH. Predlagač navodi da ovaj nacrt zakona predviđa jasan, efikasan i ekonomičan zakonodavni okvir kojim se osigurava mehanizam preventivnog pravnog lijeka.

Predlagač u obrazloženju, između ostalog, navodi da ovaj nacrt zakona čine četiri poglavlja kojima se definiše postupak ostvarenja prava na pravično suđenje u razumnom roku pred sudovima u FBiH. Propisana su pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku i to zahtjev za ubrzanje postupka radi izbjegavanja povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, kao i zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i pravično novčano obeštećenje za nematerijalnu štetu.

Nacrt sadrži i odredbe kojima se propisuje zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, odnosno sticanje prava, te visina novčanog obeštećenja, isplata, kao i osiguranje sredstava. Članom 21. teksta zakona utvrđeno je da visinu novčanog obeštećenja kantoni mogu drugačije urediti.

Po navedenom zahtjevu odluku donosi predsjednik suda ili glavni tužilac, a na čije rješenje stranka ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda, odnosno glavnom federalnom tužiocu, a ako je rješenje donio predsjednik Vrhovnog suda FBiH. Odluku po žalbi donosi vijeće Upravnog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH sastavljeno od troje sudija.

Utvrđen i prijedlog zakona o advokaturi

Vlada Federacije BiH utvrdila je također danas na prijedlog Federalnog ministarstva pravde Prijedlog zakona o advokaturi FBiH koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Prijedlog ovog zakona se, između ostalog, uređuju advokatska djelatnost, uslovi za obavljanje ove djelatnosti, zatim prava i dužnosti advokata, kao i prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana vršenja advokatske djelatnosti.

Također, ovim zakonom su tretirani i advokatski stručni saradnik, te advokatski pripravnik, a propisuju se i advokatski ispit i stručno usavršavanje, organizacija advokature, zatim finansiranje advokatskih komora, disciplinska odgovornost i zaštita prava advokata, te advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

Prijedlogom zakona je propisano da je advokatura nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.

Ovaj zakonski propis predviđa da će u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu Skupština Advokatske komore donijeti Tarifu o nagradama i naknadi za rad advokata dok će, u istom roku, federalni ministar pravde donijeti pravilnik o visini nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti.

Predlagač je naveo da je razlog za donošenje ovog zakona definisanje kvalitetnog zakonskog okvira za obavljanje advokatske djelatnosti uz pojašnjenje da je važeći Zakon o advokaturi FBiH donesen 2002. godine, a koji je do izrade ovog zakona pretrpio više izmjena i dopuna.

Federalno ministarstvo pravde je kao obrađivač navedenog zakonskog propisa prepoznalo potrebu donošenja novog zakona koji bi na osnovu redovne zakonodavne procedure, kao i provođenja sveobuhvatne javne rasprave predstavljao kvalitetan normativni okvir za unaprjeđenje advokatske djelatnosti. Tekst zakona je rađen, između ostalog, i u saradnji sa advokatskim komorama, kako sa federalnog tako i regionalnog nivoa.