Psihološke posljedice
9

Bojite se sjesti za volan? Savjeti vozačima kako da nastave s vožnjom poslije nesreće

DP
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Psiholog Edward Hickling bavi se psihološkim procjenama i tretmanom vozača koji su preživjeli saobraćajne nesreće. Kaže da nesreća ostavlja psihološke posljedice zbog kojih nastaje nesigurnost, čak i kada su vozači prošli bez ogrebotine.

Jedna od glavnih odlika vožnje ljudi koji su imali nesreću je veliki oprez. Trauma je uzrok anksioznosti koja raste kako se vozač približava mjestu nesreće ili vozi u uvjetima pod kojima se nesreća desila.

"Riječ je o normalnim reakcijama koje bi poslije mjesec dana trebale nestati", kaže klinički psiholog Kenneth Reinhard.

Ovi savjeti pomažu vozačima vratiti samopouzdanje poslije nesreće.

Zapišite kako se nesreća desila

Na početku oporavka sjećanja su haotična, a veće su šanse da se samopouzdanje vrati ako se postave hronološki.

"Prepričavanje nesreće pomaže vozačima suočiti se s traumom i nositi se sa svojim emocijama", objašnjava Hickling i dodaje da klijenti ponavljaju vježbu sve dok se ne izbore s uznemirenošću.

Ne čuvajte priču u sebi

Sasvim je normalno razgovarati o neugodnosti s članovima porodice, prijateljima ili drugim osobama koje žele čuti vašu priču. Iskren razgovor smanjuje anksioznost i pomaže očistiti um od crnih misli.

"Da biste bili konstruktivni, o događaju morate razgovarati s naglaskom na to kako ste preživjeli", kaže Reinhard.

Prva vožnja u društvu iskusnog vozača

Vozač će se osjećati sigurnije ako putuje u društvu iskusnog vozača. Svakog trenutka postoji opcija da neko drugi preuzme volan, ako vozač još uvijek osjeća psihološke posljedice nesreće. Ova praksa može trajati sve dok vozač ne stekne potpunu sigurnost za volanom, piše Geico.

Povratak početi kratkim i nezahtjevnim vožnjama 

Poput sportaša koji se oporavlja od povrede, vozač bi postepeno trebao stjecati rutinu. Profesionalni tretman uključuje početne faze vožnje od manje stresnih prema stresnim situacijama, kako bi vozači postepeno vraćali samopouzdanje.

Mjesto nesreće ne treba izbjegavati

Promjena putanje ili usporavanje brzine prilikom približavanja mjestu nesreće neće pomoći vozaču koji prolazi proces oporavka.

"Ovaj postupak hrani anksioznost", objašnjava Hickling.

Ako se vozač koji je preživio saobraćajnu nesreću ne može samostalno vratiti vožnji, postoji niz korisnih psiholoških tretmana.

Dodatni sati vožnje

Unapređenje vještina pomaže pri stjecanju veće sigurnosti za volanom, a povratak u automobil prvi je korak u borbi protiv anksioznosti. Dodatni sati vožnje pomažu vozačima prepoznati situacije koje su potencijalno opasne. Polaznici imaju mogućnost sresti se s realnim rizicima i naučiti kako ih smanjiti.